Područna škola Dobrnja-škola po mjeri učenika

Područnu školu u Dobrnji, naselju udaljenom 20 km od centra Tuzle poznatom po Muhamedu Hevaji Uskufiju, folkloru, rudarima i dobrim ljudima,  danas pohađa nešto više od 90 učenika. Kako se radi o područnoj školi, nastavu u ovom objektu slušaju ˝mali đaci˝, učenici i učenice su to od prvog do petog razreda, dok oni stariji nastavu slušaju u centralnoj školi-JU OŠ Mramor. 

Ovaj podatak ne bi naročito bio važan za našu priču da nije lijep izuzetak koji proturiječi opštem trendu u BiH i okruženju, ali i koji opravdava naše ulaganje u objekat škole o čemu u stvari želimo govoriti. Naime, prije pet godina ovu školu je pohađalo 60 đaka, prije dvije godine nešto više od 70, dok ove godine školu pohađa 93 đaka. Lijepe su to vijesti i podaci koje su nam sa ushićenjem saopštile učiteljice Mirela Halilović i Nirvana Džambić dok smo obavljali monitoring i pregledali novu stolariju na objektu škole koja je postavljena uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, roditelja i mještana. 

Prije pet godina, roditelji i nastavno osoblje udruženim naporima, što vlastitim sredstvima što uz podršku donatora, krenuli su u renoviranje starog objekta škole te su uspjeli zamijeniti krov  i i uraditi novu fasadu kako bi uslove za nastavu u školi učinili boljim i sigurnijim. Međutim, veliki su to izdaci kako bi se uspjelo sve odjedanput riješiti. Za topliju i zvučno izolovanu školu bilo je potrebno zamjeniti i stolariju za šta su ove godine podršku i partnera našli u Fondacije tuzlanske zajednice.
Aktivisti iz ove zajednice na čelu sa predsjednikom MZ Dobrnja Hazrudinom Kišićem, učiteljicom Mirsadom Baraković, te  direktoricom Belmom Smajić složili su se da je ovo prioritetan problem za rješavanje, te su iskoristili pristup Fondu namjenjenom za projekte aktivnih zajednica.        

„U posljednje dvije godine mnogo toga smo uradili zahvaljujući povjerenju i podršci Fondacije koja je prepoznala važnost ulaganja u ovaj dio Tuzle. Iako se u Dobrnji život odvija skromno, mještani opet vrlo rado izdvajaju određena sredstva i doniraju svojoj zajednici. Marka na marku. Samo zato što vide pomake. Vide da se njihovim parama rukovodi savjesno i odgovorno, te da se sredstva ulažu u prioritete koje oni odrede.“ – ponosno ističe gospodin Kišić  i dodaje kako u tom povjerenju leži ljepota građanskog aktivizma.
Vrijednost projekta iznosila je 5250,00KM od čega je učešće mještana i roditelja bilo 2600,00KM.

˝Mi smo organizovali i donatorski bazar sa bogatim kulturno-zabavnim programom u kojem su učenici bili glavni akteri. Oni su prodavali svoje kreativne radove, kolače, sokove, a sva prikupljena sredstva bila su namijenjena za renoviranje škole˝-rekla je ponosno učiteljica Mirsada i dodala: ˝Izuzetno nam je drago što smo uključili đake, jer ovo nije važno samo iz razloga da se skupe sredstva i uredi škola, ovo je važno iz razloga što djecu učimo da brinu o svojoj zajednici, o svojoj školi, jedni o drugima˝.

˝Što se tiče uređenja objekta mi imamo još ideja i ovo sigurno neće biti kraj. Voljeli bi smo urediti i zapušteni dio objekta koji se nekada koristio kao nastavnički stan. U planu smo proširiti zbornicu i osposobiti još dvije učionice, te od starog objekta napraviti školu po mjeri učenika˝-rekla nam je direktorica Belma dok je u pratnji domara Nihada Mujkića  i učitelja Saliha Žigića pokazivala stanje u tim prostorijama.

Područna škola Dobrnja jedna je od nekoliko škola koje su u ovoj godini dobile podršku Fondacije tuzlanske zajednice. Tako je u objektu Područne škole Lisovići obezbjeđeno grijanje na pelet, u toku su radovi na zamjeni stolarije u Područnoj školi Seona, očekuju se radovi na zamjeni stolarije u Osnovnoj školi Prokosovići, te radovi na zamjeni krova i stolarije u OŠ Šerići. Početkom godine Fondacija tuzlanske zajednice je u saradnji sa MONKS TK i Zavodom javnog zdravstva obezbijedila filtere za prečišćavanje vode u 44 školska objekta, koja se istom snadbjevaju sa lokalnih izvora i bunara, a uskoro se očekuje i nastavak tog projekta.

 

opširnije >>

Pozitivna priča: Vodenice, riječni biseri prošlosti


Ima nešto čarobno u tim kućicama na vodi što privlači pažnju, vraća nas u djetinjstvo i vodi u svijet bajki.  Da li je to zvuk mlina koji drobi žito, huk vode i klepetanje točka ili je to njihov topli izgled koji je kao srastao s krajolikom.  Kako god, vodenice nagrizene zubom modernog doba, industrije  i tehnologije, danas su samo nijemi svjedoci jednog vremena i jednog drugačijeg načina života.  Lijepe, kakve jesu, danas najviše privlače pažnju djeci i izletnicima ali i po kojem fotografu i slikaru. Ali nije prije bilo tako.

Na području mjesne zajednice Brda, u Srebreniku, mjestu prepoznatljivom po očuvanju tradicije, u prošlosti se nalazilo mnoštvo mlinova i vodenica koji su predstavljali mjesto okupljanja i zajedništva. 
Gotovo da je svaka porodica u ovom mjestu imala svoju vodenicu, mlin na kojem su mljeli žito. Danas, neke od njih su potpuno nestale, a neke se još opiru vremenu i predstavljaju značajan dio ovoga kraja. 

Sa željom da očuvaju tradiciju, mlade djevojke iz Srebrenika, Dženana Pedljić, Elma Mujkić i Albina Pedljić pokrenule su inicijativu kako bi obnovile vodenicu u Brdima i time  zaštitile ovaj objekat od zaborava. Željele su da budu inicijatorice nečega velikog, nečega što će bi zbližilo pripadnike prve i treće starosne dobi. Željele su staru vodenicu ponovo napraviti korisnom za stanovništvo, očuvati tradiciju i zbližiti mještane. 

Podršku za svoju ideju  dobile su od Omladinske banke Srebrenik Fondacije tuzlanske zajednice koja je prepoznala unikatnost i vrijednost njihove inicijative. Realizacija projekta je trajala pet mjeseci, a okupila je nekoliko ljudi različitih dobnih skupina koji su se borili da njihova vodenica ponovo zaživi. Na samom kraju rezultati su bili odlični, vodenica se počela ponovo koristiti, a svi učesnici koji su radili na ovom projektu su se međusobno povezali, razmijenili znanje jedni sa drugima i stekli jako lijepe uspomene o kojima će sigurno još dugo pričati. 

''Značaj jedne vodenice nikad neće razumjeti onaj ko nije barem jednom bio uz slap vodenice i čuo veličanstven huk vode, niko ko nije bar jednom vidio starca koji sa svojim unucima dolazi na vodenicu da  samelje brašno. Ne iz neimaštine, ili što ne zna da može kupiti već gotovo brašno, nego upravo iz navike, iz želje da oživi stara vremena i na mlađe generacije prenese tu tradiciju. ''-ističu mlade aplikantice iz Srebrenika. 

Vjerujemo da će ovaj pozitivan primjer biti motivacija građanima Srebrenika da nastave sa realizacijom svojih ideja kako bi njihova zajednica bila ljepše i sigurnije mjesto za život.

opširnije >>

Rekonstrukcija vodovodne mreže u naselju Jarići, MZ Dokanj

Naselje Jarići (MZ Dokanj-Grad Tuzla), ruralno naselje smješteno na obroncima planine Majevice, zbog svoje geografske pozicije i udaljenosti nije spojeno na centralni gradski vodovod te se zbog toga mještani ovog naselja vodom snadbijevaju sa lokalnog rezervoara.

Usljed ljetnih suša postojeći rezervoar nema kapacitet da vodom obezbijedi oko 40 domaćinstava i 200 stanovnika, koliko broji ovo naselje, jer se puni samo sa jednog izvora. Kako bi obezbijedili kontinuirano snadbijevanje vodom tokom cijele godine, mještani ovog naselja predvođeni lokalnim aktivistom Viktorom Marijanovićem odlučili su riješiti ovaj problem i povećati kapacitet rezervoara. 

Ideja je bila dobra a posao nimalo lak, jer je bilo potrebno dovesti vodu sa planinskih obronaka koji su 3km udaljeni od rezervoara. Bez uređene infrastrukture, kroz neprohodan šumski teren i bez obezbijeđenih finansija ova zamisao je bila samo san, koji kako kaže Marijanović-''sanjam već 15 godina.''

Uz finansijsku podršku Ambasade Savezne republike Njemačke u BiH i partnersku podršku Fondacije tuzlanske zajednice ovaj san se u ljeto 2017. ipak ostvario. Marijanović je zajedno sa grupom lokalnih volontera krenuo u ovaj nimalo lak poduhvat. Voda sa tri lokalna izvora je spojena u novoizgrađene kaptaže, a kroz prokopani kanal u šumi je spušteno crijevo koje vodu iz kaptaža dovodi do rezervoara.

˝Nije bilo lako. Najteže je bilo kopati kroz šumu i dovući materijal na nepristupačno područje jer mašine nisu mogle svuda proći. Al´sve je to sada manje važno i umor se lako zaboravi kada znamo da je rezervoar sada pun i da je mlaz vode na svakoj česmi u svakom domaćinstvu dobar u bilo koje doba godine i u bilo koje doba dana. Jako mi je drago da smo uspjeli u svojoj nakani. Sanjam ovo već 15 godina... Ovom prilikom bi se posebno zahvalo Ambasadi Savezne Republike Njemačke u BiH na finansijskoj podršci kao i Fondaciji tuzlanske zajednice na saradnji i administrativno savjetodavnoj podršci pri realizaciji˝- rekao je Viktor Marijanović po završetku projekta.

 

opširnije >>

 Čarolija američkog fudbala u gradu na zrnu soli.

Kada je u maju mjesecu otvoren Javni poziv za podršku idejama mladih, članovi Odbora Omladinske banke Tuzla nisu ni sanjali da će na njihova "vrata" dospjeti i jedna, za naše prostore, posve drugačija ideja. Riječ je o promociji i razvoju za ove prostore potpuno novog sporta, američkog fudbala. Ideja koju su članovi Odbora  objeručke prihvatili i podržali rezultirala je organizacijom  prvog turnira američkog fudbala u gradu na zrnu soli, a glavni krivci za to su entuzijasti i pioniri ovog sporta iz KAF Tuzla Saltminers. 
Turnir je održan u subotu 02.septembra na pomoćnom terenu stadiona Tušanj, gdje su pored ''Solnih rudara'' učešće uzeli i ''Lavovi'' iz Bijeljine, ''Orlovi'' iz Mostara i ''Spartanci'' iz Sarajeva, odnosno četiri tima koja su trenutno aktivna na području Bosne i Hercegovine. 
Igrala se tzv. Flag verzija američkog fudbala (bezkontaktna verzija). Ekipe su podijeljene 5 na 5 (napad i odbrana) i igraju se dva poluvremena po 15 minuta. Turnir  se igrao po kup sistemu (dva polufinala, utakmica za treće i utakmica za prvo mjesto). 

 


Amar Kalajlić, član KAF Saltminers i vođa samog projekta, izjavio je: "Današnji dan je ostao zabilježen kao dan prve pobjede Saltminersa na drugoj utakmici i dan uspješno organizovanog prvog turnira naše ekipe. Ono još važnije, današnji dan je bio savršeno ispunjen odličnom igrom i druženjem sa kolegama iz Bijeljine i Sarajeva, te savršenom publikom. Zahvaljujemo se Fondaciji Tuzlanske Zajednice koja je finansirala i samim time omogućila razvoj sporta u našem gradu. Mi idemo dalje, nastavljamo sa radom, uskoro sa novim iznenađenjima. "

Na kraju, Klub Američkog Fudbala Tuzla „Saltminers“ nastao je kao rezultat suradnje nekoliko entuzijasta odnosno zaljubljenika u ovaj sport iz Tuzle te uz pomoć Kluba Američkog Fudbala Sarajevo „Spartans“ koji je osnovan 2011. godine. Ideja je postojala već nekoliko godina međutim nakon inicijative KAF Spartans te prijateljske utakmice koja je odigrana na stadionu Tušanj u mjesecu martu ove godine između Sarajevskog kluba i KAF „Celtis“ Sombor, konačno se krenulo i u realizaciju te ideje. Trenutno, klub je registrovan kao udruženje građana te je postao drugi oficijelni Klub Američkog Fudbala na prostoru BiH. Takođe, slične incijative za osnivanje klubova postoje i u Mostaru i Bijeljini te bi uskoro mogao biti osnovan i državni savez američkog fudbala. 

 

opširnije >>

Primjer aktivizma – KUD “14. maj”

Područje Općine Kalesija svima je poznato po očuvanju bosanske tradicije i  brojnim kulturno - umjetničkim društvima. Jedno od takvih društava jeste kulturno – umjetničko društvo “14.Maj” koje na području MZ Tojšići postoji preko 35 godina, a broji preko 160 članova.

U godinama aktivnog djelovanja učestvovali su na brojnim folklornim smotrama unutar države ali i van nje. Francuska, Makedonija, Turska, Mađarska, Srbija samo su neke od država koje su posjetilli mladi članovi ovog KUD-a, a nerijetko su i sami bili domaćini  raznim KUD-ovima  iz regiona.

Ideju za svoj prvi projekat kojim su nastojali unaprijediti svoju zajednicu dobili su upravo na jednoj od smotri folklora. Naime, nekoliko godina unazad, glavni problem na smortama bio je  nedostatak adekvatnog prostora gdje bi mogli ugostiti  ostale KUD-ove ali i odložiti svoje nošnje  i instrumente. Motivisani potrebom i željom za boljom zajednicom, ovi mladi ljudi su uz podršku Omladinske banke i Fondacije tuzlanske zajednice uspjeli riješiti svoj problem te adekvatno opremiti prostorije Udruženja.  Ohrabreni uspjehom i postignutim rezultatima, ovi mladi ljudi nastavili su sa inicijativama kojima uveliko unaprijeđuju svoju zajednicu. Nakon što su svojim prvim projektom uredili prostorije kulturno - umjetničkog društva “14.Maj” Tojšići,  odlučili su da poboljšaju uslove u sali u kojoj se održavaju probe. Odbor Omladinske banke u kalesiji je i ovu inicijativu ocijenio kao dobru, tako da jedino što nam preostaje jeste da strpljivo pratimo realizaciju projekta.

Ali ovo nije kraj! Članovi KUD-a kažu da imaju još puno ideja koje žele da realizuju uz pomoć Odbora Omladinske banke u Kalesiji  i Fondacije tuzlanske zajednice, a sve u cilju poboljšanja života i aktivizma mladih u Tojšićima.

Ako ikada budete u mogućnosti, dopustite da vas ovi mladi ljudi očaraj svojom igrom ali i voljom da svoju zajednicu učine sigurnim i lijepim mjestom za život. 

opširnije >>

Pozitivna priča: Mi smo promjena-Interact Club Lukavac


Vodeći se motom ''Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu'' članovi Interact cluba su hrabri, odlučni i istrajni na putu ka ostvarenju svojih ciljeva. 

Oni svoju promjenu žele vidjeti u Lukavcu i iako su zvanično osnovani tek u maju 2014. godine, Interact club Lukavac iza sebe ima mnoštvo inicijativa kojima su unaprijedili svoju zajednicu. Edukativne radionice, prozno-poetske večeri, kino pod zvijezdama, izložbe, humanitarne akcije, jesu samo neke od brojnih aktivnosti koje su za djecu i mlade u Lukavcu organizovali članovi ovog udruženja.

Njihove ideje su inovativne, kreativne i kvalitetne, a kada je realizacija u pitanju, Intecart uspješno prevazilazi sve prepreke. 

Ovi mladi ljudi koriste sve prilike koje im se nude, tako da su nerijetko bili i aplikanti Fondacijinog programa za mlade. Prošle godine su dobili podršku lukavačkog Odbora Omladinske banke za projekat ''Prepoznaj i promijeni!''. Realizacijom ovog projekta, članovi Interact cluba su stare nefunkcionalne klupe na trgu Bremena zamijenili novima. Osim što su postavili klupe koje građani mogu koristiti, ovim projektom su dodatno uljepšali trg Bremena. 

Međutim, to nije sve što su ovi junaci svoje zajednice uradili za svoj grad. Ne tako davno Interact je uz podršku svog ˝starijeg brata˝ Rotary Cluba Lukavac renovirao učionice i dvorište obdaništa u Lukavcu, uredio poligon za košarku ''Kod crvenih'' u Lukavcu i organizovao turnir u košarci, ali i kreirao i postavio turističku mapu Općine Lukavac na trgu Bremena.

Ove godine,  s željom da koliko toliko odgovori na ekološku potrebu u ovoj zajednici Interact radi na novoj inicijativi ''Jedno drvo-hiljadu života''  putem koje će nastojati Lukavac obogatiti za stotinu novih stabala. 

''Razvijanje filantropije i volonterizma kao i unaprijeđenje zajednice u kojoj živimo jedan je od naših ciljeva, te nije slučajno što smo " prijatelja " i partnera za saradnju prepoznali u Fondaciji tuzlanske zajednice. Shodno tome, nekoliko puta smo dobili podršku iz Fonda za mlade tj. Omladinske banke Lukavac, a mi smo svaki put nastojali da više nego dobro opravdamo povjerenje i nastavimo uspješnu saradnju.''-kaže Kanita Zaimović, predsjednica Interact cluba.

Biti dijelom ove organizacije znači biti filantrop u pravom smislu te riječi.

''Bila sam članica brojnih organizacija i udruženja ali moram priznati da vrijeme koje sam provela u Interactu najviše utjecalo na mene. Mnoge organizacije su se isticale u nečemu, ali Interact se za mene isticao u svemu. Tu sam spoznala vrijednosti malih stvari, tople riječi, druženje,  radost.''-kaže Zerina Karić, aktivna članica Interact cluba.

Članovi Interact cluba u Lukavcu dokaz su da se uz dobru volju, trud i motivaciju sve može unaprijediti. Njihov rad je sinonim za pozitivne promjene, a uspješno realizovani projekti su dokaz da Lukavac ima istinske junake svoje zajednice. Junake koji svoje vrijeme i energiju ulažu za dobrobit svih.

opširnije >>

Primjer aktivizma - Ekološko udruženje "Sastavci"

Brojne inicijative i pozitivne priče koje su u protekle dvije godine pokrenute i realizovane u Gornjim Živinicama  zasluge su i jednog omladinskog udruženja koje se bavi zaštitom i očuvanjem okoliša, a to je Ekološko udruženje „Sastavci“ .

Uređenje prostora za sport i rekreaciju,  uređenje korita riječice Jablanice na području vikend naselja u ovoj maloj zajednici, bile su prve inicijative  koje je udruženje uspješno realizovalo.  Vođeni potrebom vršnjaka u ovoj maloj i udaljenoj zajednici, članovi i članice udruženja ujedinili su snage i uz finansijsku podršku Omladinske banke Živinice poravnali teren i izgradili poligon za fudbal i  odbojku.

Ohrabreni uspjehom i rezultatima koje su postigli, članovi i članice Udruženja su nastavili sa  aktivnostima uređenja ovog prostora.  Ubrzo je na adresu Omladinske banke Živinice stigla inicijativa za izgradnju, kako kažu,  „Drvenog kutka˝ prvenstveno za sportiste ali i sve one koji koriste ovaj poligon i vole uživati u prirodi. U duhu vrsnih neimara, ovi mladići i djevojke uz podršku nešto starijih mještana, su  na mjestu gdje je nekada bila šupa izgradili lijepu brvnaricu sa verandom i pogledom na igralište.

No, tu nije bio kraj!
Nisu „Sastavci“ zaboravili ni na svoje najmlađe, pa su pokrenuli još jednu inicijativu i adaptaciju terena kako bi i mališanima iz svoje zajednice uredili prostor za igru i razonodu. Ubrzo je pored ˝Drvenog kutka˝, kao gljiva poslije kiše, niknula igraonica sa ljuljaškama i klackalicama koja je najprije izmamila osmijeh djeci a onda i njihovim roditeljima.

Ekološko udruženje ´Sastavci ´su primjer da se sa malo sredstava i puno volje od ničega može napraviti nešto. Od napuštene sjeline uredili su rekreativni park u korist cijele zajednice, a ono što je još bitnije uspjeli su ujediniti mlađe i starije generacije u naselju, uključiti lokalne biznise, ojačati sopstvene kapacitete i kapacitete svoje zajednice.

opširnije >>

Ujedinjeni aktivisti adaptirali tri autobuske stanice u Par Selu

Kroz tuzlansku mjesnu zajednicu Par Selo najvećim dijelom prolazi magistralni put duž kojeg postoje četiri autobuske stanice koje svakodnevno koristi na stotine stanovnika ovog dijela Tuzle. Nažalost, neuslovne stanice nisu ispunjavale nijednu od svojih namjena: štititi od kiše ili sunca sve one koji su čekali autobuse na njima. Zbog nedostatka nadstrešnica, ali i klupa, svi korisnici autobuskog prevoza su bivali izloženi različitim vremenskim uslovima. Zato su lokalni aktivisti kroz nekoliko svojih projekata doprinijeli upravo njihovoj modernizaciji.

Tako su kroz dvije faze u potpunosti izmijenili izgled postojeće autobuske stanice „Pijesak“. Riječ je o stanici koja decenijama unazad postoji u Par Selu, a koja od trenutka postavljanja nije uređivana. Zbog činjenice da upravo sa ove stanice veliki broj ljudi odlazi za obavezama i poslije njih se vraća kući, lokalni aktivisti su je odlučili, natkriti i prilagoditi potrebama svih mještana.

Međutim, nije „Pijesak“ jedina autobuska stanica na teritoriji ove zajednice koju brojni učenici i studenti, radnici ili starije osobe svakodnevno koriste. Zato je projekat ubrzo dobio i nastavak kojim su aktivisti udruženim snagama i uz podršku Fondacije adaptirali Pilipovu česmu i novu autobusku stanicu koja se uz nju nalazi.

Inače, Pilipova česma je popularno izvorište vode koje se nalazi uz autobusku stanicu na Orašju u Par Selu. Nažalost, po svjedočenjima lokalnog stanovništva u njeno održavanje nije uložena skoro nijedna marka pa je zato finansijska podrška za njenu adaptaciju došla u pravom trenutku.

Poslije nešto više od godinu dana trajanja sve tri faze projekta, aktivisti su, kako kažu, postigli svoj konačni cilj. U potpunosti adaptirane autobuske stanice u tuzlanskoj mjesnoj zajednici Par Selo su iza njih, za šta su uspjeli prikupiti značajna finansijska sredstva. Fondacija tuzlanske zajednice ih je finansijski podržala sa ukupnim novčanim iznosom nešto manjim od 8.000 KM, dok su aktivisti vlastitim učešćem obezbijedili oko 4.000 KM.

Značajno je i to što su se svi aktivisti iz ove zajednice ujedinili prilikom uređivanja autobuskih stanica budući da su pored Udruge mladih „Par Selo-Dubrave“, koji su i inicijatori cijele ove priče, učešće uzeli i predstavnici Osnovne škole „Pasci“, Vijeće roditelja Osnovne škole „Pasci“, Mjesna zajednica Par Selo, te oko 60 volontera-aktivista.

opširnije >>

U Tuzli otvorene dvije Male besplatne biblioteke: Knjiga za knjigu!

Još u aprilu ove godine, povodom Međunarodnog dana knjige, učenici i nastavnici Katoličkog školskog centra „Sv. Franjo“ u Tuzli, organizovali su zanimljive aktivnosti kojima su željeli doprinijeti podizanju svijesti o kulturi čitanja. Završna aktivnost bilo je otvaranje „Male besplatne biblioteke“ koju su u ovoj školi pripremili za sve sugrađane.

Mala besplatna biblioteka projekat je na kojem je mjesecima radio vrijedni tim učenika i nastavnika Katoličkog školskog centra. Angažovali su se svi – od učiteljice Ivane Pejić, koja je i tvorac ove ideje, pa sve do profesora umjetnosti Borisa Pejića.

Upravo profesor umjetnosti je sa svojim polaznicima likovne sekcije osmislio i dizajnirao izgled kućice u kojoj se nalaze knjige. Željeli su, kazao je profesor Pejić, „da ova mala biblioteka ima originalan dizajn i futuristički izgled“ u čemu su, sigurni su poslije mnogobrojnih pozitivnih komentara, i uspjeli.

Tako su po završetku svih pripremnih aktivnosti, učenici VIIIa sa nastavnicom Marijanom Visković, na ulicama grada promovisali svoj projekat i finalni izgled „Male besplatne biblioteke“. Sugrađanima su pojasnili kako se kućice koriste, po kojem principu se mogu posuditi knjige, kako podržati projekat i gdje ih mogu pronaći, jer važno je, kako kažu, da malim, jednostavnim koracima krenu u misiju podizanja čitalačke kulture kod svojih prijatelja, komšija, sugrađana...

Tuzla po uzoru na svjetske metropole
Cijeli projekat koji se oslanja na ideju svjetskog pokreta „Little Free Library“ za slobodnu razmjenu knjiga, podržala je i Fondacija tuzlanske zajednice. Cijeli koncept „Male besplatne biblioteke“ funkcioniše po principu „knjiga za knjigu“: jednu uzmeš, jednu daš, što predstavlja idealan način promovisanja čitanja među ljudima.

Iako su širom svijeta ovakve male biblioteke česta pojava, učenici Katoličkog školskog centra „Sv. Franjo“ Tuzla se nadaju da će se uskoro ova ideja početi širiti i po našoj zemlji. Za sada u Tuzli postoje dvije male besplatne biblioteke koje su svim prolaznicima, sugrađanima, turistima, dostupne u školskom kompleksu Katoličkog školskog centra „Sv. Franjo“, ali i u sklopu kompleksa panonskih jezera „Pannonica“ Tuzla. 

opširnije >>

Mladi u Tuzli dobili svoje Vijeće, a uskoro dobijaju i Strategiju za mlade

Mladi u Tuzli još jednom su pokazali koliko je važno dati im priliku i vjetar u leđa, kako bi, uz nekoliko savjeta, uspjeli ostvariti ono što mnogi prije njih nisu mogli. Aktivisti iz četrnaest omladinskih udruženja iz Tuzle, proteklog su petka i zvanično osnovali Vijeće mladih ovog grada.

Proces naziva „Mladi u akciji“ trajao je od januara do maja ove godine, da bi 2. juna svečano završio uspostavljanjem predstavničkog tijela kojem će se svi mladi u narednom periodu moći obratiti. Pored mladih iz četrnaest udruženja/organizacija koje su osnovale Vijeće, Osnivačkoj skupštini prisustvovala je delegacija Grada Tuzla, delegacija Fondacije tuzlanske zajednice, kao i brojni građani.

Gradonačelnik Jasmin Imamović ovom je prilikom pozdravio osnivanje jednog ovakvog tijela koje će biti na raspolaganju mladima u Tuzli, te pohvalio istrajnost organizacija koje su učestvovale u procesu.

Gradska uprava je u ovom procesu mlade finansijski podržala, dok je Fondacija tuzlanske zajednice pružila savjetodavnu i mentorsku podršku koja se pokazala i kao izuzetno važna u cjelokupnom radu. To je naglasio i menadžer za razvoj programa Fondacije tuzlanske zajednice Emir Bašić: „Ovo je veoma značajan događaj zato što privodimo kraju dva procesa, značajna za mlade na području Grada Tuzla. Jedan od njih je Strategija za mlade Grada Tuzla za period 2017.-2026. godina koja je u nacrtu i čekamo narednu sjednicu Gradskog vijeća da bude usvojena.“ – kaže Bašić i dodaje kako je „drugi proces upravo formiranje Vijeća mladih Grada Tuzla. U oba ova slučaja Fondacija tuzlanske zajednice, kao organizacija civilnog društva je uzela aktivnu ulogu u podršci mladim ljudima, u okupljanju organizacija civilnog društva, ustanova i institucija koje se bave pitanjima mladih osoba“, zaključio je Bašić čestitajući svim mladima Grada Tuzla što sada i zvanično imaju kome da se obrate.

Ukupno 42 delegata sa pravom glasa sačinjavaju Skupštinu Vijeća mladih Grada Tuzla kojom je predsjedavala predsjednica Skupštine Dajana Bakić (TOC). Odlukom većine glasova, u prvom krugu izbora za predsjednicu Vijeća mladih izabrana je Asja Dizdarević, iz Organizacije za djecu i mlade „Osmijeh za Osmijeh“, dok je za potpredsjednika izabran Amar Kalajlić iz Odreda izviđača „Krin“ Tuzla.

Vijeće mladih Grada Tuzla pored predsjednice i potpredsjednika ima i 14 članova Upravnog odboraMerima Bećirović (UG Multi), Benjamin Avdić (PMT), Dženana Pačariz (UMT), Elmira Begić (OP Revolt), Damira Mujabašić (KUD Pasci), Amar Kalajlić (OI Krin), Vedran Savić (AkustikUm), Benjamin Huseinefendić (UG Ekosol), Nina Saračević (USMFT Medicus), Dina Bajrektarević (TOC), Admir Isanović (CET Platforma), Slobodan Blagovčanin (ORC), Adi Selman (KBS Tuzla-Sinbra), Asja Dizdarević (Osmijeh za Osmijeh).

Izabrana predsjednica Vijeća mladih Asja Dizdarević kazala je kako će se ovo tijelo truditi raditi „na jačanju uključenja mladih u društveni život zajednice i njihovom boljem informisanju“. Dizdarević još dodaje kako će „Vijeće mladih biti direktno uključeno u proces izrade i provođenja Strategije prema mladima na odgovarajućim nivoima, a sve s ciljem donošenja i usvajanja kvalitetnijih politika prema mladima. Pored toga, Vijeće mladih Grada Tuzla bavit će se i provođenjem zajedničkih projekata svih mladih u Federaciji BiH“.

Na Skupštini je usvojen Poslovnik o radu Skupštine kao i Statut Vijeća mladih, te drugi zvanični dokumenti ovog novonastalog tijela. Prisutnima je predstavljen i zvanični logotip Vijeća mladih Grada Tuzla. Logo, između ostalog na slikovit način predstavlja otvorenu knjigu koja ukazuje na neprestanu želju za učenjem mladih ljudi koji žive i djeluju u ovom gradu.

Mladi u Tuzli su dobili svoje predstavničko tijelo zahvaljujući Udruženjima "Mladi Tuzle“; „Multi“; „Ekosol“;  „Medicus“; „akustikUM“; Omladinskom pokretu „Revolt“; Civilnoj, edukativnoj i transparentnoj platformi; KUD-u „Pasci“; Odredu izviđača „Krin“; Pozorištu mladih Tuzla; Tuzlanskom otvorenom centru; Omladinskom resursnom centru, Klubu borilačkih sportova „Tuzla-Sinbra“ i Organizaciji za djecu i mlade "Osmijeh za Osmijeh", a u narednom periodu žele da im se i druge omladinske organizacije priključe u radu.

Ranijim obezbjeđivanjem adekvatnog prostora za mlade, osiguranjem budžetskih stavki za njihove aktivnosti, uspostavljanjem gradske službe za pitanja mladih – Grad Tuzla je uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice ispunio neke od ključnih tačaka Člana 14. Zakona o mladima Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon što je osnovano Vijeće mladih Grada Tuzla, koje će vrlo brzo biti i registrovano, mladi će uskoro dobiti i Strategiju za mlade na kojoj Fondacija radi već izvjesni period. 

Strategijom će se, uvjereni su u Vijeću mladih, ali i Fondaciji tuzlanske zajednice, zaokružiti priča o mladima u Tuzli koji će u svakom trenutku, u svojim aktivnostima, moći očekivati podršku grada.

opširnije >>

Stipendista Vitalis fonda: Došao Husein Selimović – ostali se bore za drugo mjesto

Jedan od stipendista Vitalis fonda Fondacije tuzlanske zajednice Husein Selimović, osvaja sve biciklističke utrke na kojima se pojavi. Ovaj mladi, ali itekako perspektivni biciklista, član je Biciklističkog kluba „Zmaj od Bosne“ i jedan od izuzetno uspješnih trkača iz Bosne i Hercegovine.

Kako prenosi portal Bike magazin kao i brojni drugi mediji, koji sve češće u superlativima pišu o ovom klubu  „Zmaj od Bosne“ i dalje je jedan od najtrofejnijih klubova kada je biciklizam u pitanju, a tajna dobrih rezultata leži u stvaranju sjajnih mladih vozača. Upravo jedan takav je i šesnaestogodišnji Husein Selimović – naš stipendista.

Selimović je samo u prošloj sezoni osvojio „sve što se može osvojiti“, a svojim uspjesima prijeti da će tako biti i u ovoj. U svojoj kategoriji već ima epitet najboljeg. Kako njegov trener Hajrudin Trle voli kazati, u regionu je već uveliko poznata anegdota „Došao je Husein Selimović – ostali se sada moraju boriti za drugo mjesto“, što njega čini sretnim, dok na mladog Selimovića stavlja još teži zadatak. Da svaki naredni put prevaziđe i sam sebe.

Važno je naglasiti da ovaj mladi čovjek pored sportskih obaveza, uspješno završava sve školske i vanškolske zadatke zbog kojih je omiljen i u društvu. Ipak, kada razmišlja o biciklizmu, Husein, kao i njegov trener priželjkuje „bolje dane za bicikliste i ovaj sport u našoj zemlji“. Sretan je što je u dosadašnjim trkama dao najbolje od sebe i zadobio povjerenje brojnih istaknutih osoba u svijetu biciklizma, barem na našim prostorima. A cilj mu je i svjetska scena. Zato bi volio jednog dana svojim dvotočkašem odmjeriti snage sa brojnim svjetskim biciklistima na utrkama kao što su Tour de France ili Giro de Italia...

Inače, Husein je stipendista četvrte generacije stipendiranih mladih sportista Vitalis fonda kojeg je u okviru Fondacije tuzlanske zajednice osnovao vlasnik i direktor Tvornice bezalkoholnih pića i voćnih sokova „BONY“ doo Tuzla gospodin Nermin Čolić. Ova kompanija još od 2013. godine stipendira mlade sportaše i sportašice s ciljem jačanja tuzlanskog sporta i zadržavanja mladih sportskih talenata u našoj zemlji.

opširnije >>

Pozorište mladih Tuzle – sinonim za kvalitetne projekte

Mnogo je nevladinih omladinskih udruženja i neformalnih grupa koje su prošle kroz aplikacioni proces Fondacijinog programa za mlade. Nerijetko se i zabrojimo kada pokušamo nabrojati projekte i mlade ljude koje su članovi odbora naših omladinskih banaka jednom ili nekoliko puta podržali. Pravila su uvijek bila ista za sve. Odbori su od aplikanata očekivali kvalitetne ideje i jasne planove, koje su nagrađivali finansijskom i mentorskom podrškom.

Među podržanim aplikantima, sa jako kvalitetnim idejama, nekoliko puta do sada se našlo i Pozorište mladih Tuzle„Doček Plamena mira“ 2014. godine, projekat „Djeca za djecu“, te snimanje kratkog igranog filma „Ruža“ – samo su neke od ideja zbog kojih su mladi iz ovog udruženja dobijali podršku tuzlanskog odbora Omladinske banke.

Kako nam je kazao predsjednik Udruženja „Mladi Tuzle“ Adnan Mujkić, njihovom pozorištu mnogo znači podrška Fondacije tuzlanske zajednice. „Obzirom da je jedna od misija Pozorišta mladih Tuzle jačanje i osnaživanje pojedinaca, te izgradnja samopouzdanja kod djece i mladih, podrška Fondacije nam uvijek dođe kao posljenji čin u procesu jačanja mladih“ – kaže Adnan i dodaje kako oni mlade u procesu Dramskog studija uče i motivišu da prepoznaju probleme svojih vršnjaka u okruženju, te da o tome prave umjetničke projekte.

Iz želje da se ovim mladim ljudima, pored umjetničke, obezbijedi i edukacija na polju pisanja projekata, aplikacioni krugovi Omladinske banke im, ističe Mujkić, dođu kao idealna prilika za provjeru i potvrdu uspješnosti njihovog rada s ovom populacijom. „Sa druge strane, novčana podrška Fondacije po projektima je itekako vidljiva, prepoznatljiva i učinkovita, jer predstavlja vjetar u leđa za mlade koji su prepoznali problem u okruženju i žele doprinijeti promjenama u društvu“ – završava Adnan.

U ovom udruženju ističu kako su sretni što imaju priliku slušajući mlade, realizovati projekte od značaja za cijelo društvo i samu zajednicu.

„Mi trenutno imamo 250 djece i mladih i najmanje toliko roditelja. Naš san je da u gradu budemo prepoznati kao mjesto sigurnog odrastanja, gdje ćemo putem modela dramske edukacije doprinijeti odgoju i zdravom odrastanju djece i mladih, koji će sve svoje vještine primijeniti u zajednici, što je svakako jedan od ciljeva rada i Fondacije tuzlanske zajendice“ – govori nam Adnan, naglašivši kako upravo Omladinsku banku, odnosno samu Fondaciju vidi kao dugoročnog partnera svih njihovih polaznika...

Ko postavlja pitanja i dobija odgovore...

Danas, poslije nekoliko podržanih i uspješno implementiranih projekata, Adnan kaže kako su na samim počecima željeli odustati od apliciranja Omladinskoj banci. Izgovori su se ogledali u strahu od postavljanja dodatnih pitanja i poteškoćama pri popunjavanju aplikacijske forme. Međutim, znali su, kaže Adnan, da ne smiju odustati. Zato i savjetuje sve potencijalne aplikante da se bez problema jave na sve Fondacijine kontakte, mailove, telefone i to sa željom da postavljaju pitanja i traže savjete. Mišljenja je naš sagovornik da „ko postavlja pitanja i dobija odgovor“, ali da je prije svega potreban „iskren pristup projektu, jasni ciljevi i ispravne namjere“ što brzo dovodi do uspjeha!

Pozorište mladih Tuzle, Udruženje „Mladi Tuzle“ i njihovi aktivisti će nastaviti pisati dobre projekte za unapređenje života svih mladih u Tuzli i okolini. Time, govori nam Adnan za kraj, žele ne samo svoje udruženje, nego i cijelu zajednicu pretvoriti u mjesto sigurnog odrastanja za sve mlade ljude.

opširnije >>

Dobrnja - mjesto građanskog aktivizma i ugodnog života

U potrazi za pozitivnim pričama koje svakodnevno kreiraju obični ljudi, put nas je naveo u Dobrnju – jednu od četrdeset mjesnih zajednica koliko ih broji Grad Tuzla. Mala je to sredina, ali bogata velikim aktivistima koji su u svakom trenutku spremni pomoći. Svojim komšijama, zajednici, gradu.

Na nekih dvadesetak minuta vožnje od centra Tuzle, ispred Područne škole „Dobrnja“ pozdravio nas je predsjednik ove mjesne zajednice. Srdačno i veselo, kao i obično gospodin Hazrudin Kišić nije krio zadovoljstvo što će s nama podijeliti sve uspjehe koje su njegovi mještani postigli zajedno. Odlazimo prvo do u potpunosti uređene čitaonice u Čanićima koja je uz veliku finansijsku podršku Fondacije tuzlanske zajednice, ali i zalaganja brojnih mještana doživjela svoju transformaciju. Tu i započinje naša priča.

„U posljednje dvije godine mnogo toga smo uradili zahvaljujući povjerenju i podršci Fondacije koja je prepoznala važnost ulaganja u ovaj dio Tuzle. Iako se u Dobrnji život odvija skromno, mještani opet vrlo rado izdvajaju određena sredstva i doniraju svojoj zajednici. Marku na marku. Samo zato što vide pomake. Vide da njihovim parama rukovodimo savjesno i odgovorno, baš kao i sredstvima različitih fondova na koje smo do sada aplicirali.“ – ponosno ističe gospodin Kišić  i dodaje kako u tom povjerenju leži ljepota građanskog aktivizma. „Ponosni smo jer iza sebe ostavljamo promjenu kojoj zajedno doprinosimo. Čitaonica Čanići je jedna od tih promjena u kojoj s nestrpljenjem čekamo proslaviti sve dosadašnje ali i buduće uspjehe. Svi stanovnici Dobrnje.“ – dodao je Hazrudin.

Projekat koji potpisuju Lokalna grupa za razvoj Dobrnja i istoimena mjesna zajednica najbolje je pokazao ljubav lokalnog stanovništva prema mjestu u kojem su nastanjeni. Na iznos nešto veći od 3.300,00 KM koliko je iznosila podrška Fondacije tuzlanske zajednice, građani su samoinicijativno, te uz podršku Čanićana iz dijaspore skupili 7.000,00 KM vlastitog učešća kako bi ubrzo poslije toga ugledali u potpunosti novu čitaonicu. Čitaonica u Čanićima će zasigurno, po okončanju radova uređenja enterijera ponovo okupljati mještane koji su i godinama ranije u unutrašnjosti iste provodili vrijeme opuštajući se uz šah i duge razgovore, ali i konstruktivne diskusije kojima su analizirali šta im je u zajednici potrebno. 

A potrebno je bilo mnogo toga. Od izgradnje infrastrukture u različitim dijelovima zajednice, preko jačanja povezanosti među mještanima pa sve do unaprjeđenja društvenog života, kulture i sporta. „Naši najmlađi su posebno sretni zbog izgradnje dječijeg igrališta u dvorištu Područne škole.“ – kaže Hazrudin i dodaje kako je veoma zahvalan gradskim vlastima na izgradnji i sportskog terena za one nešto starije. „Ni ovaj projekat nije mogao proći bez Fondacijine podrške. Itekako lijep i multifunkcionalan teren je uz novu podršku ubrzo unaprijeđen i izgradnjom, najveće otvorene betonske bine u Kantonu, a uskoro će biti podignuta i sigurnosna ograda koja bi spriječila sve eventualne nesreće uslijed zaigranosti djece i mladih na ovom terenu.“ – nastavlja dalje. Razlog jedne od posljednjih podrški i ulaganja u ovu tuzlansku zajednicu jeste činjenica da je izgrađeni teren pozicioniran uz itekako prometnu saobraćajnicu kojom svakog dana prođe na hiljade automobila.

„Da je lako, nije. Ali da je lijepo raditi za zajednicu koja itekako zna pokazati zahvalnost, apsolutno jeste!“ – kaže nam to Mirsada Baraković, jedna od učiteljica Područne škole „Dobrnja“„Kada znate da u nekim svojim zamislima imate podršku kompanije Bingo, pa zatim podršku Fondacije tuzlanske zajednice, pa podršku stanovništva, kao i gradskih vlasti – od ljepote vam je sanjati i stvarati. Svi ovi projekti koji su do sada realizovani u našoj Dobrnji nisu prošli a da ih sa učenicima nismo podržali, baš kako sada podržavamo i domaću proizvodnju.“ – u nastavku nam govori gospođa Mirsada.

Razlikuju se od drugih u gradu i po činjenici da su i prije samog kraja godine uspjeli realizovati sve isplanirane tačke i projekte iz Lokalnog akcionog plana za Dobrnju, čime se rijetko koja zajednica može pohvaliti. Stanovnici Dobrnje su osim po brojnim projektima i lokalnim aktivnostima, poznati i po solidarnosti kojom pomažu jedni drugima u stanju potrebe. To se više puta pokazalo na djelu i odjeknulo u javnosti kao priča o njegovanju pravih životnih vrijednosti. Onih od kojih se današnja društva i zajednice sve brže udaljavaju.

Odavno Dobrnjani znaju šta znači mir, ljubav i suživot i nerijetko to primjenjuju u svojim životima i odnosima jedni s drugima. Pravim porodičnim, familijarnim odnosima u kojima je važno da svi budu sretni i zadovoljni. A oni jesu. Što se može primijetiti samo jednom šetnjom kroz njihovu mjesnu zajednicu – svijetku tačku građanskog aktivizma u Gradu Tuzla.

opširnije >>

Osmijeh kao primjer brojnim omladinskim udruženjima

Zahvaljujući projektima Fondacije tuzlanske zajednice mreža organizacija nevladinog sektora stalno se širi. Jedna od uspješnih omladinskih članica ove kreativne grupacije je Organizacija ''Osmijeh za Osmijeh''. Radi se o organizaciji za djecu i mlade koja sve svoje programske aktivnosti usmjerava i realizuje za dobrobit djece i mladih u tuzlanskim zajednicama.

„Osmijeh za Osmijeh“ je nastao iz uspješno vođenog projekta „Djeca u akciji“ koji je Fondacija tuzlanske zajednice implementirala od 2006. pa sve do 2011. godine. „Cilj projekta je bio okupiti djecu u njihovim lokalnim zajednicama i kroz interaktivne radionice raditi na jačanju njihovih vještina kako bi, kada dođe vrijeme za to, svjesno i savjesno uzimali učešća u procesima donošenja odluka.“ – kazala je Asja Dizdarević, predsjednica ove organizacije, nadovezujući se kako je od izuzetne važnosti „djecu povezivati sa zajednicama u kojima žive i odrastaju“.

Tolerancija, demokratija i jednakopravnost – tri su principa na kojima svoj rad zasniva ova nevladina organizacija koja već od 18. decembra 2010. godine slavi svoju nezavisnost. Djelujući u devet lokalnih zajednica, inspiraciju za rad sa djecom pronalaze u UN Konvenciji o dječijim pravima kako bi shodno njihovim potrebama što kvalitetnije pripremali svoje aktivnosti. Njih, 20 mladih aktivista uspješno rade sa djecom na području skoro cijelog grada Tuzla.

Kako nam je dalje objasnila predsjednica Osmijeha, danas oni djeluju kroz dva programa. „Prvi je "Djeca u akciji" gdje okupljamo oko 200 djece u 9 lokalnih zajednica i 30 mladih kroz omladinski klub. Drugi program je "Aktivni mladi - poduzetni mladi". Kroz taj program Organizacija „Osmijeh za Osmijeh“ zapravo predstavlja jedinstvenu organizaciju koja na području Sjeveroistočne Bosne upravlja Multifunkcionalnom trening kućom za mlade. Trening kuća "Labirint" se nalazi u pomoćnom objektu Osnovne škole „Simin Han“ i na površini od 320 metara kvadratnih nudi 11 spavaona sa kapacitetom od 44 ležaja, multifunkcionalnu trening salu sa savremenom multimedijalnom opremom, kupatila i kuhinju.“ – zaključuje Dizdarević.

Pokretanje trening kuće za mlade također je ideja začeta u Fondaciji tuzlanske zajednice. U njoj su već održane brojne edukacije, treninzi, seminari, mirovni i radni kampovi na kojima su se s mladima iz Bosne i Hercegovine družili njihovi vršnjaci iz nekoliko evropskih zemalja.

Oslanjajući se na podatke o sve manjoj zainteresovanosti mladih za volontiranje u našoj zemlji, u Osmijehu nam kažu kako do sada nisu imali problema s nedostatkom volontera. Uvijek se dovoljan, pa čak i veći broj mladih ljudi odluči za volontiranje baš u Osmijehu. Zašto je lijepo, ali i korisno biti dio volonterskog tima Osmijeha, saznali smo od njihovih aktivista. Tako nam mladi Faris Jašarević ističe da je u ovim vodama već nekoliko godina. „Lijepo mi je dok volontiram. Kada god pričamo o Osmijehu, tu se pojavi onaj osjećaj sreće i ispunjenosti što ste dio ovakvog tima. Ne znam vam kazati koliko mi se puta do sada ukazala prilika da se družim sa novim ljudima, da nadograđujem svoja znanja, da putujem i istražujem. Sigurno je da je Osmijeh po mnogim stavkama utjecao na moj život“ – ponosan je Faris. 

Radi neformalne edukacije i druženja, mladi ljudi okupljaju se u prizemlju Doma mladih u Tuzli gdje Organizacija „Osmijeh za Osmijeh“ ima Prostor za mlade namijenjen isključivo za omladinski aktivizam. Volontirajući, kažu oni, stiču različite vještine, hrabrost da se suoče sa različitim problemima i da ih rješavaju.

„Smatram da je volonterizam najljepše iskustvo koje se može desiti u našim životima. Jer kroz volonterizam se učimo kako da budemo bolji ljudi, bolji prijatelji, a ono što je meni Osmijeh za Osmijeh donijela jeste magija i čarolija koja mi omogućava da tu magiju širim sa drugim ljudima, da mogu da pravim promjene i da mijenjamo svoju zajednicu i naš grad na bolje“ – kazala je Lejla Halilović, višegodišnja volonterka Osmijeha.

Među onima koji su također voditelji sekcija u lokalnim zajednicama je i Azra Jahić, djevojka iz Lipnice, jedne od lokalnih zajednica gdje se okupljaju djeca, ali i dolaze mladi ljudi.

„Mi djeci prenosimo mnoge mogućnosti, da shvate koji su to njihovi afiniteti, da se razvijaju i da se ujedno i dobro druže. Neke od naših aktivnosti su organizovanje rođendanskih zabava, novih godina i mnogih drugih druženja. Također pružamo mogućnost da djeca shvate koje su to temeljne vrijednosti u jednoj zajednici i koji su problemi zajednice da bi danas – sutra u budućnosti oni mogli biti nositelji nekih bitnih promjena“ – istakla je mlada volontera Azra.

Ambicije mladih okupljenih u Organizaciji „Osmijeh za Osmijeh“ s iskustvom rastu, a svako od njih trudi se da njihov rad postane inspiracija mlađima, koji žele biti aktivisti u svojim lokalnim zajednicama. I tako, u krug, mijenjati svijet. Na bolje!

opširnije >>

MZ Grabovica kao jedna od asocijacija na građanski aktivizam

Umrežavanje građana Tuzlanskog kantona nešto je čime se Fondacija tuzlanske zajednice kontinuirano bavi još od 2008. godine. Prvobitno u Tuzli, a potom i u Lukavcu, Kalesiji, Srebreniku i Živinicama, mjesne zajednice kao i različita građanska udruženja dobila su priliku djelovati zajedno. 

„Mi svakoj zajednici nudimo jednostavnu metodologiju – organizovanje zajednice, koju smo preuzeli od naših partnera iz inostranih YEPP i ECON programa. Zajednica je u fokusu svake od šest faza koliko teorijski ova metodologija ima dijelova.“ – kazala je Anita Šimić Kasumović, koordinatorica programa za razvoj zajednica Fondacije tuzlanske zajednice.

X
by Daugava
 
 
 
 
 

Sve počinje od procjene zajednice. To znači da građani izlaze na teren i sa sugrađanima pričaju o problemima u njihovim zajednicama. „Naši aktivisti pitaju ljude šta su to njihovi problemi,  kako rješavati iste, mogu li sami ili im treba podrška.“ – nadovezuje se Šimić Kasumović.

Dobar primjer je lokalna zajednica u tuzlanskom naselju Grabovica, koja je zahvaljujući Fondaciji tuzlanske zajednice u posljednjih osam godina realizovala pet različitih projekata. U jednom od njih novcem koji su dobili, mještani su renovirali prostorije mjesne zajednice, koje osim Savjeta koriste i udruženje žena, lovačka i šahovska sekcija, izviđači, penzioneri i lokalni šahovski klub.

''Kada održavamo sastanke s građanima, uputimo ih u sva dešavanja u našoj mjesnoj zajednici što ih ohrabruje da i sami iniciraju određene prijedloge. Svaki prijedlog je dobar jer oni najbolje znaju šta nedostaje mjesnoj zajednici. Sam građanin ne može učiniti ništa, ali 50% građana nam itekako može pomoći.“ – istakao je Midhat Salihović, član Savjeta MZ Grabovica.

Grabovica je jedna od članica Mreže aktivnih zajednica koja promoviše organizovanje na lokalnom nivou. Ovu mrežu trenutno čini 18 aktivnih zajednica u pet općina, odnosno četiri općine i gradu Tuzla. Snaga građana i jeste u organizovanju, složni su u Fondaciji, koja je i osnivač Mreže.

„Trenutno se u našem društvu najviše traži saniranje infrastrukturnih problema. Negdje gdje su općinski budžeti zakazali, tu građani pokušavaju riješiti problem. Da li je to izgradnja nekog igrališta, uređenje prostora, organizacija manifestacija, nije ni bitno. Tu mi kao Fondacija reagujemo. Nekad je sasvim dovoljno biti podrška nekoj inicijativi i biti uključen. Bilo da su to udruženja žena, pčelara, izviđača, kulturno-umjetnička društva, svaki vid organizovanja je dobrodošao. Mi na ovaj način to podržavamo, te sistemski i finansijski pratimo, jer želimo izgraditi jako demokratsko društvo na još jačim temeljima.“ – ističe Anita Šimić Kasumović.

Kako najavljuju iz Fondacijine Mreže aktivnih zajednica, podrška lokalnom organizovanju u toku 2017. godine dobit će novu dimenziju. Planirano osnivanje Centra za demokratiju i aktivno građanstvo, sa sjedištem u Tuzli koje će biti na raspolaganju građanskim udruženjima, klubovima, društvima i drugim društveno – korisnim organizacijama, već u Novoj godini će ugledati i svjetlo dana. Biće to mjesto okupljanja lokalnih aktivista koji ulažu vlastiti novac, energiju i vrijeme u razvoj svojih zajednica, a Fondacija tuzlanske zajednice im se želi zahvaliti upravo na ovaj način – uspostavljanjem Centra za demokratiju i aktivno građanstvo.

opširnije >>

Pozitivna fotopriča iz Prokosovića

Pozitivna fotopriča ove sedmice nam dolazi iz lukavačke mjesne zajednice Prokosovići. Ovdašnje stanovništvo okupljeno u velikom zagovaračkom projektu kojem je Fondacija tuzlanske zajednice dala organizacionu i savjetodavnu podršku željelo je urediti objekat Osnovne škole “Prokosovići”. Zato je Lokalna grupa za razvoj Prokosovići okupila roditelje učenika i menadžment škole u nastojanjima da ovaj objekat učine funkcionalnim. 

Ranije ove godine škola je dobila podršku Vlade Tuzlanskog kantona i resornog ministarstva u vrijednosti od 30.000,00 KM čime su obezbijeđena sredstva za zamjenu krova nad glavnim objektom. 

Kako su kazali iz ove zajednice, nastavljaju sa zagovoračakim aktivnostima iz potrebe da u narednom periodu zamijene krov i na sali za tjelesni odgoj i sport, ali i da zamijene stolariju u cijelom objektu uz neizostavnu rekonstrukciju fasade škole.

opširnije >>

Mladi dobili park u Puračiću

Vođeni misijom pružanja podrške kvalitetnim idejama koje dolaze iz naših zajednica, Fondacija tuzlanske zajednice je između ostalih, ranije ove godine, podržala i projekat Udruženja građana „Puračić u srcu“.

Projekat se odnosio na uređenje parka iza Doma kulture u Puračiću i obuhvatao je čišćenje parka, sadnju cvijeća i vrtnog drveća. Budući da, kako su istakli naši aplikanti, u Puračiću nedostaju javni prostori za okupljanje mladih ljudi, realizacija ovog projekta je predstavljena kao rješenje problema. 

„Osim za svakodnevna druženja, implementacija ovog projekta će unaprijediti i održavanje mnogobrojnih manifestacija koje se redovno organizuju kako u Domu kulture, tako i ispred njega“ – dodali su aplikanti. Projekat je okupio veliki broj volontera – lokalnog stanovništva koji su uz druženje i zajednički rad, utvrdili svoje komšijske i prijateljske odnose.

Inače, Udruženje građana „Puračić u srcu“ postoji već pet godina. Osnovano je s ciljem uključivanja mladih ljudi i podizanja svijesti kod građana Mjesne zajednice Puračić. U roku od pet godina realizovano je više projekata od kojih je većina bila humanitarnog karaktera, te projekata kulturnog i sportskog karaktera.  Udruženje trenutno broji 30 članova, većinom mladih ljudi s područja MZ Puračić.

opširnije >>

Simin Han – okosnica aktivizma i dobrih ideja

Simin Han, prigradska mjesna zajednica u istočnom dijelu Grada Tuzla, mjesto je nastanka Fondacije tuzlanske zajednice. Tamo je 2003. godine krenula sa radom Fondacija čiji su osnivači mještani Simin Hana, lokalne zajednice koja se po završetku rata suočila sa migracionim problemom, izazovom asimilacije izbjegličkog stanovništva i stvaranjem jedne kohezivne zajednice. Danas, 13 godina poslije, kao rezultat rada Fondacije, u Simin Hanu djeluju Društveno edukativni centar Agora i Trening kuća za mlade Labirint, a o potrebama i problemima u zajednici raspravljaju građani okupljeni u okviru Lokalne grupe za razvoj Simin Han.

Upravo ti ljudi, volonteri u gore navedenim centrima i zajednici, najjači su potencijal Simin Hana!

Aktivisti Simin Hana su i brojna udruženja poput Raft Eko kluba „Accent“, Biciklističkog kluba „Zmaj od Bosne˝, UHD Prijateljice, FK Sloga, a aktivne su i sekcije poput Aktiva žena, penzionera, šahista i drugih koji zajedno sa školom i Savjetom mjesne zajednice čine bogatijim i sadržajnijim društveni život u ovoj zajednici.

Proljeni sajam u Simin Hanu, april 2016.

Emina Beganović, dipl. farmaceut, članica UO UG Agora

Volonter sam u zajednici još od malih nogu. U aktivnosti Fondacije uključila sam se 2008. na Programu Omladinske banke, a kasnije i u drugim programima u kojima mi je Fondacija ukazala veliko povjerenje. Volonterskim angažmanom u zajedncii upoznala sam mnoštvo prijatelja, učestvovala na bezbroj edukacija, često imala priliku da s drugima podijelim svoja iskustva, putovala i učila. Kroz učešće u Programu za razvoj zajednice sam počela da doživljavam zajednicu u kojoj živim i da jednostavno budem ponosna na svoje mjesto, ljude i aktivnosti koje se ovdje nude.

 

Okosniica društvenih zbivanja u Simin Hanu jeste Društveno edukativni centar Agora kojim upravlja UG Agora, a čiji je osnivač i savjetodavna podrška Fondacija, kao što je i Organizaciji za djecu i mlade „Osmijeh za osmijeh“ koja upravlja Trening kućom Labirint.

Sabina Sinanović, izvršna direktorica UG Agora

Danas Društveno edukativni centar Agora ne samo da je javni prostor na usluzi udruženjima sa prostora lokalne zajednice Simin Han i njenim mještanima nego je i centar cjeloživotnog učenja i otvorenog obrazovanja koji  godišnje okuplja više od hiljadu korisnika različitih edukativnih kurseva. U Agori građani imaju priliku usavršiti svoje znanje stranih jezika, pohađati kurs informatike, muzičke ili kreativne kurseve, prisustvovatii ili sami organizovati različite edukacije iz sfere građanskog aktivizma, liderstva, komunikacije, poduzetništva, andragogije te organizovati druženja, igrati šaha ili samo popiti kafu. Za mještane, Agora je mjesto inspiracije, sigurnosti, podrške i prilika.

 

Saradnja škole i drugih institucija koje djeluju u zajednici sa građanima i udruženjima bitan je  segment razvoja zajednice. OŠ „Simin Han“ je od početka djelovanja Fondacije u Simin Hanu bila odličan partner za realizaciju projekata od kojih je šira društvena zajednica imala benefit. To je posebno bilo izraženo za vrijeme života i mandata direktora Osmana Hasića po kojem je nazvana sala za interaktivnu nastavu u Multifunkcionalnoj trening kući za mlade LABIRINT koja je smještena u potkrovlju objekta JU OŠ „Simin Han“.

Početkom 2015. godine, u saradnji sa školom i uz podršku velikog broja volontera i partnera, Fondacija je pokrenula kampanju kojom je napušteni prostor potkrovlja škole uređen i opremljen u skladu s potrebama mladih. Površina od 320 m2 iskorištena je tako da objekat raspolaže spavaonama sa 42 ležaja, multimedijalnom trening salom, kuhinjom i trpezarijom, dnevnim boravkom za odmor, posjeduje po dva toaleta i kupaonice, kao i pripadajući parking.

Volonterska regata na rijeci Krivaji u organizaciji Eko Raft Kluba „Accent“

Simin Han je primjer saradnje javnog, civilnog i biznis sektora što doprinosi harmoničnom okruženju u kome ni finansijska podrška ne izostaje. Samo u poslednjih pet godina Fondacija je kroz različite projekte u ovu lokalnu zajednicu uložila više od 100.000 KM.

Angažmanom volontera iz Simin Hana, a uz finansijsku podršku Fondacije, realizovan je veliki broj projekata u ovoj zajednici među kojima je bitno istaći organizaciju, sada već, tradicionalnog „Proljetnog sajma u Simin Hanu“, sanaciju klizišta u naselju Čaklovići, kao i nabavku terenskog medicinskog vozila za potrebe ambulante u ovom naselju.

Memorijalna biciklistička utrka „Tuzla 25. maj“ u organizaciji BK „Zmaj od Bosne“

Donirano vozilo 2011. godine za potrebe ambulante u Simin Hanu

 

opširnije >>

Društveni domovi opet sijaju svojim sjajem

Društveni domovi su važan socijalno-kulturni prostor u kome se generiraju i isprepliću kreativnost i inovativnost unutar jedne zajednice. Prostor šarolike namjene, od mjesta pružanja kulturnih sadržaja, sticanja vještina i znanja putem edukacija, poticanja saradničkih projekata do raznih društvenih angažmana, svakako je važan za zajednice, naročito rubne, u kojima su to često jedina mjesta okupljanja i djelovanja građana i organizacija.

Zbog izuzetno loših uslova u kojima se nalaze društveni domovi jasno je da oni ne mogu biti inkubatori kreiranja dobrih ideja, a to se odražava i na samu zajednicu. Svjesni stanja i potreba u kojima se ti objekti nalaze, Fondacija tuzlanske zajednice je odlučila podržati dobre promjene na terenu.

Kroz podršku iz Fonda za društvene prostore data je podrška renoviranju pet domova sa ukupnim iznosom od 41.520 KM. Renovirani su društveni domovi u rubnim zajednicama i to: Gornje Živinice (Živinice), Hrasno (Kalesija), Kiseljak (Tuzla), Lisovići - Tinja (Srebrenik) i Bikodže (Lukavac).

„Društveni domovi kreiraju prostor za sudjelovanje i interakciju, ali i uključivanje građana u lokalnu zajednicu. Mi u našem neuslovnom prostoru nismo bili u mogućnosti održati bilo kakav skup, ali su građani i Fondacija zajednički krenuli u njegovu obnovu i danas imamo funkcionalan prostor „Čitaonice“ na Kiseljaku. Osposobili smo toalet, napravili malu čajnu kuhinju, stolove, nabavili stolice i ostali namještaj čime je ovaj prostor postao fukncionalan za razne najmene“, kazao je Dragan Božić iz Mjesne zajednice Kiseljak navodeći da je ovakav objekat savršena dopuna nedavno obnovljenim sportskim terenima.

Jedan od domova koji je na ovaj način zasjao punim sjajem je i onaj iz Tinje.

„Razni kulturni događaji okupljaju veliki broj građana Tinje, ali su prostorije Doma mladih Tinja Gornja zahtjevale renoviranje. Da bi prostor bio u potpunoj funkcionalan bilo je potrebno urediti oštećen pod i ventilaciju, izvršiti zamjenu kompletnih električnih instalacija i renovirati sanitarni čvor. Tako je projekat od nešto više od 10 hiljada maraka uspio od neuslovnog objekta napraviti multifunkcionalan prostor za razne namjene i grupe građana srebreničkog kraja, a najčešći korisnici će biti članovi folklorne sekcije iz Tinje“, pojašnjavaju članovi Lokalne grupe za razvoj Tinja – Lisovići, nosioci ovog projekta.

Cilj uređenja upravo društvenih domova je poboljšati uslove življenja kroz samoorganizovanje građana i realizaciju projekata za dobrobit zajednice. Renovirani i opremljeni prostori, stavljeni na uslugu građanima, omogućavaju da se stanovništvo lokalnih zajednica okuplja, druži i promišlja u duhu zajedništva i stvaranja boljih uslova za napredak sredine u kojoj žive.

Vijeće kalesijske Mjesne zajednice Hrasno Donje je uz angažman 30 volontera uredilo društveni dom koji danas koristi više od 600 korisnika ovoga kraja. Angažmanom mještana, lokalnih majstora i članova Vijeća Mjesne zajednice Hrasno Donje zamijenjena je stolarija na Domu, malterisana i okrečena velika sala, renovirana je bina, kao i pomoćne prostorije, a riješen je i problem prokišnjavanja objekta.

Prekrivanjem društvenog doma i uređenjem prostorija za rad lokalne grupe Mjesne zajednice Živinice Gornje stvoreni su uslov za rad i sastanke svih udruženja ovog kraja. Identične probleme sa krovom koji je sa svakom novom kišom prokišnjavao i uništavao društveni dom susretali su se i u Domu kulture u Bikodžama. Stoga su zamjenu krova članovi Udruženja mladih „Kruna“ odredili kao prioritet jer su prije šest godina uložili dosta truda da bi svojim angažmanom devastirani objekat pretvorili u funkcionalan i htjeli su da takav ostane i dalje na usluzi građanima.

„Za još bolje uslove rada različitih grupa i organizacija koje trenutno djeluju i realizuju svoje aktivnosti u uređenim prostorijama treba izmjeniti krovnu konstrukciju i tako spriječiti veća oštećnja objekta sa svakom kišom,“ navode aktivisti iz Bikodža koji će sa prvim proljetnim suncem realizovati ovaj projekat.

Uređenjem ovih prostora se povećava vidljivost i angažman civilnog sektora kroz aktivnosti koje se sprovode u prostorijama koje su od neuglednih postepeno prelazile u mjesto okupljanja raznih generacija. Princip je da se sredstva od Fondacije tuzlanske zajednice udruže sa donacijama i učešćem građana i da volonterskim radom bude realizovan projekat koji će poticati zajedništvo u budućnosti.

Uređenje ovih pet društvenih domova omogućeno je u okviru Projekta koji Fondacija tuzlanske zajednice i Freudenberg fondacija realizuju u saradnji sa općinskim vlastima i uz podršku njemačkog Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) na području općina Lukavac, Kalesija, Srebrenik, Živinice i Grada Tuzla.

Osim ovih, Fondacija je kroz druge fondove parcijalno podržala renoviranje pojedinih segmenata društvenih prostora i to čitaonica u Čanićima i Šićima, Društvenog doma u Dobrnji, Milešićima, Gornjoj Tuzli i Šerićima, Planinarskog doma Seona, Centra za mlade Lisovići, Doma kulture Šerići te je posebnu pažnju posvetila opremanju Multifunkcionalne trenig kuće za mlade Labirint. Važno je istaći da podršku razvoju zajednice Fondacija zasniva na dobrovoljnom aktivnom učešću građana te je u realizaciji ovih projekata učestvova veliki broj volontera.

opširnije >>

Pozitivna priča: Tuzlanski Kiseljak opet ima bazen

Mjesna zajednica Kiseljak jedna je od rijetkih zajednica koja posjeduje bazen u okviru kampa za mlade. Oni nešto stariji znaju da su resurse tog kampa prije koristili izviđači, školarci i razne grupe koje su okupljale mlade.

Njihova vesela druženja godinama je nadglasala tišina, kamp je zarastao u korov, a bazen je bio blijeda slika svoje namjene. Nagrižen zubom vremena i nemarnim odnosom, takav je vapio za boljim danima i obnovom na koju je strpljivo čekao.

Udruženje građana „Front“ je prepoznalo značaj stavljanja kampa u funkciju a za obnovu kiseljačkog bazena za pomoć se obratilo Fondaciji tuzlanske zajednice. Sa podrškom iz Fonda Volim Tuzlu,  koji potiče ulaganje u razvoj zajednice i civilnog društva, sredstvima Fondacije u iznosu od 1.940 KM i volonterskim učešćem članova i članica Fronta  kao i učešćem mještana lokalne zajednice Kiseljak, pristupilo se radovima.

Uz volonterski duh i zalaganja aktivista, učinjeno je mnogo kako bi bazen površine 200 m2 dobio izgled kakav zaslužuje. Rekonstrukcijom i farbanjem dna bazena i betonske okolice, povezivanjem bunara za punjenje i rekonstrukcijom tuševa bazen je  dobio sasvim novi izgled.  Sa malo sredstava i puno volje bazen je već ovog ljeta stavljen u funkciju i korištenje kako korisnicima kampa tako i mještanima ove lokalne zajednice.

opširnije >>

Poboljšani uslovi života tuzlanske Mjesne zajednice Mramor

Mještani Mramora, rubne Mjesne zajednice Grada Tuzla, jako su osjetili posljedice poplava iz 2014. godine. Iako su posljednjih godina imali česte probleme sa oborinskim i fekalnim vodama, situacija je postala teška sa prvim valom obilnih padavina u maju 2014. godine kada su posljedice zahvatile većinu domaćinstava, kako u individualnim, a tako i u kolektivnim stambenim jedinicama. Štete su bile ogromne, a velika oštećenja tražila su velikog saveznika u njihovom rješavanju koga su čelni ljudi Mramora pronašli u Fondaciji tuzlanske zajednice.

„Problemi koju su nas mučili više od 40 godina su prevaziđeni uz podršku Fondacije. Radili smo uz stručan nadzor građevinskog inžinjera koji nam je pronašao najoptimalnije rješenje za problem oborinskih voda. Da su lokalne vlasti, od bivše države do današnjeg uređenja, ulagali u Mramor kao što to sada radi Fondacija uz pomoć entuzijasta ovog kraja, posljedice prirodnih nepogoda ne bi bile naša svakodnevna briga“, kazao je Hasib Hirkić, predsjednik MZ Mramor.

Sa 2.700 stanovnika, odnosno 840 domaćinstava i vrlo teškom socijalnom kartom, Mramor je teško mogao sam da se izbori sa problemima koji su ga mučili. To se odražava i na učešće građana u bilo kakvim infrastrukturnim projektima jer nije lako od građana u socijalnoj potrebi tražiti novac za neki projekat ma koliko oni bili svjesni da im je on potreban.

„Voda je u zgradama i podrumskim prostorijama tekla kao rijeka nivoa većeg od 2,5 metra. To je bilo strašno. Svi mi dijelili smo istu sudbinu: i oni što žive u kući i mu u zgradi, bili imućniji ili siromašniji“, kazao je Sulejman Kišić, mještanin Mramora.

U času kada su vodene bujice počele da nose sve pred sobom, oborinske vode su prijetile da prekinu putnu komunikaciju, vodovodnu mrežu, telekomunikacijske i kanalazicaione mreže, a opasnost bi se odrazila i na željeznički saobraćaj. Posljedice potencijalnog klizišta za stambene objekte iznad oštećenog dijela puta su otklonjene postavljanjem potpornog zida i nasipanjem dijela frekventne saobraćajnice, a višedecenijski problem oborinskih voda dugoročno je riješen.

opširnije >>

Emir Čerkezović - Zlatni Tuzlak na krovu Europe

Sportski uspjeh Emira Čerkezovića mogao je biti u karateu ili fudbalu jer je te sportove prve počeo da trenira, no na nagovor okoline, koja je, u danas 197 cm visokom momku, vidjel a košarkaški potencijal, to se nije desilo. I s pravom ćemo reći na svu sreću, jer naša bi zemlja ostala uskraćena za zlatnog košarkaša kakav je Čerkezović već sada. A blistava karijera je tek pred njim.

„U košarkaškim sam vodama od 10. godine kada sam počeo da treniram u školi košarke OKK Sloboda. Moj napredak iz dana u dan me je doveo do mjesta u reprezentaciji, što je san svakoga sportiste, ma kojim sportom se on bavio. Povrede su me često sputavale da pokažem koliko mogu pružiti timu, ali je ova godina bila zaista uspješna za mene“, navodi Čerkezović koji je kao član kadetske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine osvojio prvo mjesto na Evropskom prvenstvu u Litvaniji.

Zlatni momak, sanjao je da brani boje svoje zemlje gledajući igrače popout Teletovića, Nurkića, Đedovića, a danas njegove uspjehe, kao i uspjehe cjelokupnog tima, slave svi građani naše zemlje. Svjestan je da neki novi klinci maštaju o uspjesima njegovih suigrača, a imponuju mu javni dočeci u glavnom gradu i rodnoj Tuzli koja je oduvijek slovila za grad košarke.

„Biti među najboljima i opet biti bolji od njih daje veliku želju da se uspije. Nije lako kada ste svjesni da vas protivnici ne štede i da nemate svoju publiku da vas bodri u dvorani, ali tada znate da morate biti staloženi, skoncentrisani na cilj i dati maksimum od sebe. To je bila naša formula za uspjeh i mi smo pokazali da je on moguć“, prisjeća se Emir utakmica u Litvaniji kada je psihička nadmoć bh. tima bila evidentna.

Težak i kontinuiran rad stoji iza svakog uspjeha, pa i ovog u Litvaniji kada je zlatna medalja zasjala na grudima naših košarkaša. Emir je srednjoškolac, učenik tuzlanske Srednje medicinske škole, dnevno ima dva treninga, a vikendom igra utakmice i vremena za sebe gotova da i nema.

Odricanja su velika, kao i izdaci koji prate proces oblikovanja vrhunskog sportiste. Blagovremena podrška koja se ogleda u prilagođavanju nastavnika i školskih obaveza treninzima i utakmicama nije ništa manje bitna od one finansijse. Prehrana, oprema, teretana, sala, putovanja i slično značajna su stavka u kućnom budžetu Čerkezovićevih. Roditelji nastoje da se to ne odrazi na starijeg sina, studenta medicine, ali i Emira koji svojim rezultatima donosi osmijeh na lice majke Fikrete i oca Muje.

„Moji roditelji su najveći heroji jer bez njih moj uspjeh ne bi bio ovako sjajan. Stipendista sam Vitalis fonda pri Fondaciji tuzlanske zajednice i dobro znam šta znači kada uz roditelje imate još nekoga ko vjeruje u vas dok rezultati nisu tako veliki i blistavi.  Volio bih da sportisti imaju kontinuiranu podršku i dobre uslove za treninge jer rezultati neće izostati. Razumljiva mi je trenutna zainteresovanost javnosti za mene, ali mi teško pada. Ipak, to je mala žrtva ukoliko naši uspjesi potaknu političare da sport više vrednuju i omoguće nam da dostojno predstavljamo našu zemlju u svijetu“, kaže Emir navodeći da je uspjeh cjelokupnog tima u Litvaniji baziran na zadovoljstvu i sreći koju više osjetiš kada tvoj suigrač ubaci koš nego kada to učiniš sam.

Odlike timskog igrača nedvojbeno krase Emira Čerkezovića, a njegovi rezultati nadograđuju talenat i krunišu naporan rad. Ovakog vrhunskog sportistu podržava Vitalis fond, prvi korporativni fond kojeg je osnovao Nermin Čolić, vlasnik i direktor Tvornice bezalkoholnih pića i voćnih sokova „BONY“ doo Tuzla. I ove će godine, mladi tuzlanski sportisti do 19 godina, moći da konkurišu za stipendiju i budu naš ponos, baš kao što su to predhodnih godina bili njihovi vršnjaci, Vitalis stipendisti.

opširnije >>

Intervju sa Maidom Sukanovićem

Većina uspješnih plivača svoje je prve plivačke „korake“ napravila na inicijativu roditelja koji su u tom sportu vidjeli priliku za zdrav i pravilan razvoj, dok su treneri bili ti koji su u zamasima dječijih ruku vidjeli sportski talanat koji radom treba nadograditi. Identičan početak u svojoj uspješnoj karijeri ima i Maid Sukanović, tuzlanski sportista, član Plivačkog kluba „Zmaj-Alpamm“ i reprezentativac BiH u plivanju.  Maid je državni juniorski prvak i vlasnik državnog rekorda u kraul i delfin stilu na 50 i 100 metara, a nedavno je branio boje Bosne i Hercegovine na Evropskim igrama u Baku, u Azerbejdžanu gdje je ostvario svoj najbolji rezultat.

„Plivati sam počeo sa šest, a prve medalje osvajati već sa sedam godina. Moji treneri su uočili da imam talenat te sam sve više vremena provodio na bazenu plivajući sa starijim plivačima. Na putu uspjeha bilo je i zdravstvenih prepreka, ali je ljubav prema plivanju sve to nadjačala i zahvalan sam roditeljima koji su oduvijek vjerovali u mene“, prisjeća se Maid svojih početaka.

Iako uslovi za plivačku karijeru nisu ideali, Maid je prije ličnog rekorda na Evropskim igrama postao državni juniorski prvak u disciplini 200 metara delfin, trostruki državni viceprvak u juniorskoj kategoriji u disciplinama 50 i 100 metara delfin i 100 metara mješovito, a u seniorskoj kategoriji državni viceprvak sa osvojenom srebrnom medaljom u disciplini 200 metara delfin stilom.

Kontinuiran rad dao je rezultate iako Tuzla ne posjeduje olimpijski bazen, nego se vježba u dvostruko manjem, jedinom koji grad posjeduje. Primjera radi, u Sarajevu ili Banja Luci plivači treniraju u olimpijskom bazenu što uveliko olakšava trenažni proces i postizanje boljih rezultata. Odlasci na velika takmičenja, poput posljednjeg u Azerbejdžanu, Maidu su pokazatelj koliko adekvatna infrastruktura, sistemska podrška i tim stručnjaka utiču na vrhunske plivačke rezultate.

„Zbog napornih treninga koji se odvijaju u nekoliko termina tokom dana, moje inostrane kolege imaju poseban režim školovanja prilagođen sportskim obavezama. U mom slučaju to nije tako iako u školi imam veliko razumjevanje svojih profesora“, navodi ovaj skromni osamnaestogodišnji gimnazijalac i ističe važnost podrške za izgradnju karijere svakog sportiste.

Uz to, plivači vani su okruženi ličnim maserima, psihologom, nutricionistom i cijelim timom stručnjaka o čemu domaći plivači mogu samo sanjati. Stoga ne čudi da se prekretnica u karijeri vrhunskih bh. plivača dešava oko 18. godine kada bi sistemska podrška države trebala da im omogući intenzivnije treninge. Kako toga nema, plivači se odlučuju ili za odlazak u inostranstvo ili, najčešće, na prekid karijere.

„Veliki problem je što nemam sa kim da vježbam jer su starije kolege uglavnom napustile aktivno bavljenje plivanjem, a najbliži takmičari su oko pet godina mlađi od mene što je prevelik jaz za takmičarski duh na treningu“, konstatuje Maid.

Njegove pripreme sada se odvijaju bez stalnog ličnog trenera, posebne prehrane, teretane i materijalne podrške koja bi trebala da prati reprezentativnog sportistu radi kojeg se himna BiH čuje na prestižnim takmičenjima.

„Stipendija Vitalis fonda je došla u pravi čas jer sve troškove koji se tiču takmičenja, od odlaska, kotizacije i smještaja, snosim samostalno. Danas su rijetke situacije kada pojedinac, poput Nermina Čolića, ulaže u perspektivne mlade ljude, sportiste, a nama je ta podrška jako bitna. U mom sportu sekunda zaostatka je ogromna i teško je možete sustići ukoliko ste opterećeni nekim drugim stvarima. Velika je sreća kada uz sebe imate osobe koje osim materijalne podrške daju i moralnu potporu svakom vašem cilju“, kaže Maid kome je želja u narednom periodu poboljšati svoj najbolji rezultat, ispuniti normu za jača evropska takmičenja i onda odmjeriti snage sa plivačima svjetskog kalibra.

Čuti himnu svoje zemlje i biti na pobjedničkom tronu svakako je ono za šta živi svaki sportista, a da bi se njihovi snovi ostvarili i naša očekivanja od domaćeg sporta realizovala, potrebno je biti podrška u momentima kada se sportski dijamant brusi.

Vitalis fond pri Fondaciji tuzlanske zajednice je prvi korporativni fond koji stipendira najbolje sportiste do 19 godina. Osnovao ga je Nermin Čolić, vlasnik i direktor Tvornice bezalkoholnih pića i voćnih sokova „BONY“ doo Tuzla sa ciljem da podrži mlade sportiste i motiviše i druge pojedince da ulažu u razvoj domaćeg sporta i lokalne zajednice uopšte.

opširnije >>

Od ideje do realizacije uz podršku Eko Fonda Butro

Složne ruke mladih ljudi iz Srebrenika, potaknute filantropima iz lokalne zajednice, mogu puno toga učiniti da mjesto življenja bude svima ugodnije. Dokaz tome su mladi iz Udruženja građana „Bosansko selo“ Babunovići koji su volonterizmom i ličnim zalaganjem obnovili u prošlogodišnjim poplavama uništen sportski kompleks.

Sportski kompleks koji se sastojao od prostora za mali fudbal, košarku, odbojku na pijesku i dječije igraonice uništila je vodena bujica. Prolazili su mjeseci u kojima rekreativci i najmlađi nisu imali mjesto za druženje i igru. Spas da se vrati osmijeh na lice najmlađima sa ovog područja, koji su najviše i koristili prostor igraonice, pojavila se kroz podršku iz Eko Fonda Butro˝, naveo je Emir Duranović, koordinator ovog projekta.

Očistiti mulj, ukloniti otpad kojeg je vodena stihija nanijela, prefarbati ljulje i klackalice, nabaviti nove klupe i kante za otpatke kako bi cjelokupan kompleks bio mjesto ugodnog boravka za sve bio je posao vrijednih mladjih ljudi okupljenih oko Udruženja građana „Bosansko selo“ iz Babunovića. I kada se sve uredi u pogledu infrastrukture, u hladu novih sadnica stabala uživaće brojne generacije ovog kraja jer se i o tome brinulo kada se apliciralo za sredstva iz Eko Fonda Butro.

Poput mladih iz Babunovića, omladinci iz drugih dijelova srebreničke opštine, poput Neformalne grupe „Eko raja“, Udruženja mladih Tinja i Ekološkog udruženja „Seona-Ratiš“, uredili su svoju okolinu sa sredstvima koja ih potiču da misle ekološki, djeluju lokalno i ujedno potiču građanski aktivizam.

„Svjesni smo značaja čistog okoliša, ali dosta toga radimo pogrešno i priroda nam to često vraća. Prirodu treba poštovati, a građane potaknuti da rade i žive u skladu sa njenim zakonima. To je bio motiv da u prvom krugu podržimo četiri projekta, ali isto namjeravamo i u drugom krugu gdje nam je opet akcenat na projektima iz oblasti zaštite i uređenja okoliša“, kazao je Fahir Zukić – Butro, osnivač Fonda i ujedno poznati srebrenički humanista.

Trenutno je otvoren  i drugi ovogodišnji poziv za podršku projektima iz Eko Fonda Butro. Prioritet je na čišćenju i uređenju korita potoka i slivova rijeke Tinje. Na koji način aplicirati za sredstva, pod kojim uslovima svoju ideju pretvoriti u djelo i istovremeno unaprijediti Srebrenik u pogledu ekologije, možete doznati na stranici http://www.fondacijatz.org/page/39/1275 gdje se nalaze sve informacije koje se tiču prvog privatnog fonda na području Srebrenika.

opširnije >>

Pozitivna priča tuzlanskog sportiste Mahira Kurtalića

Atletski snovi uspješno se realizuju

Mahir Kurtalić, dvadesetogodišnji atletičar iz Tuzle, iza kog stoji predan rad i brojna odricanja, uskoro bi svoje kvalitete trebao pokazati i na nastupu u Estoniji. Balkansko prvenstvo u Grčkoj za juniore na kojem je osvojio treće mjesto, proglašenje juniorskim i seniorskim prvakom u svojoj disciplini u BiH, dobri rezultati na međunarodnim i internacionalnim mitinzima, titula najuspješnijeg juniora Grada Tuzle i stipendija Vitalis Fonda pri Fondaciji tuzlanske zajednice kojom se nagrađuju sportski talenti, svakako su Mahiru razlog za optimizam kada je u pitanju ovo takmičenje.

„Rezultati su ti koji odlučuju pri dobijanju ovakvih nagrada, a kada znam kako izgleda jedan moj trening, jedan dan kao sportiste i koliko odricanja sa sobom on nosi onda sam svjestan da su i drugi to zapazili“, kaže Tuzlak Mahir Kurtalić koji će uvijek pamtiti momenat kada su mu saopštili da je osvojio svoju prvu medalju na velikom takmičenju.

„Činjenica da nisam bio favorit, a postigao sam odličan rezultat, dala mi je snagu da uvijek budem bolji nego što mislim da mogu. Prije nastupa, ali i treninga, volim se opuštati uz muziku i uz neke pozitivne misli jer se to odrazi na rezultat. Nadam se da će tako biti i na evropskom prvenstvu za mlađe seniore do 23 godine koje se ovog jula organizuje u Estoniji. Želim biti neopterećen takmičenjem, ali priželjkujem dobar rezultat jer imam cilj koji želim postići“, ističe Kurtalić.

U Mahirov uspjeh vjerovao je Halid Gazibegović, njegov prvi trener, a još više Elvis Fatić koji je od 2011. godine zaslužan za njegove uspjehe i sa kojim, ističe, ima odličan odnos. Iako se u atletici zatekao sasvim slučajno, na nagovor rođaka, sa prvim rezultatima koji su se vrlo brzo počeli nizati, početno nepovjerenje okoline i roditelja preraslo je u jaku podršku. Danas je podrška porodice Mahiru ključna karika u profesionalnoj karijeri i bez nje teško da bi mogao imati rezultate koje sad krase njegovu sportsku biografiju koju temeljito gradi.

„Trening jednog atletičara nije samo trčanje u krug, nego zahtjeva istezanje, temeljito zagrijavanje, specijalne spinterske vježbe, pa tek onda ide trenig koji se radi uz stručnu osobu. U trčanju sa preponama bitno je da je sportista brz, skočan, snažan, izdržljiv jer prelazak između dvije prepone zahtjeva puno vještina. Zato se u ovu disciplinu ne dođe „tek tako“ nego obično nakon što se atletičar okuša u raznim disciplinama“, pojašnjava Kurtalić.

Atletika je sport volje i motivacije i ako one izostanu teško se mogu ostvariti zapaženi rezultati. Imati sparing partnera je od velikog značaja jer je to „motiv na motiv“ da atletičar da maksimum od sebe. Međutim, u Mahirovom klubu AK „Sloboda-Tehnograd“ Tuzla upravo to nedostaje zbog čega je iskoristio mogućnost dvojne registracije i svoju karijeru paralelno gradi i u drugom klubu AK „Crvena zvezda“ sa trenerom Nevenom Ranićem.

„Kod njih sam kao pojačanje jer je praksa ako oni nemaju „preponaša“ da ih traže u okolini. Njihovi dobri uslovi za treninge meni su odgovarali tako da sam od decembra 2013. godine i njihov član uz obaveze da trčim neka njihova ekipa prvenstva“, navodi Kurtalić ističući da za uspjeh atletičara treba puno odricanja, poseban režim prehrane, opreme što sve prilično košta. Stoga je podrša ljudi koji imaju osjećaj za društvenu odgovornost cijenjena još više. Već dvije godine Mahirov rad pomaže Vitalis fond, osnovan sa ciljem da promoviše zdrav načina življenja kroz bavljenje sportom, a koji je osnovao vlasnik tvornice bezalkoholnih pića i voćnih sokova Bony iz Tuzle, gospodin Nermin Čolić.

„Izlasci u zadimljenim i bučnim lokalima do jutarnjih sati ne mogu rezultirati dobrim uspjehom na atletskoj stazi koja od vrhunskog sportiste zahtjeva višesatne treninge u dva navrata tokom dana. Koliko sport traži od vas toliko vam i pruža, a to je ono što usmjeri mladog čovjeka pravim životnim vrijednostima“, navodi Mahir kome je period dobrih rezultata i odlične kondicione spremnosti trenutno prioritet u odnosu na obaveze na Fakultetetu za tjelesni odgoj i obrazovanje pri Univerzitetu u Tuzli.

Formalno obrazovanje neće zanemariti, a u budućnosti se vidi kao sportski radnik koji će usavršavati mlade talentovane sportaše na njihovom putu uspjeha.

„Sve češće primjetim da pratim mlađe članove u matičnom klubu ne bi li pronašao nekoga za koga smatram da bi uz moje mentorstvo mogao postići zapažene rezultate. Ta želja da se prenese na druge ono što sam ja usvajao predhodnih godina je dokaz da ne postoji sebičnost među sportistima“, kaže Mahir koji ističe da atletika mora da se voli, trenira iz ljubavi, jer njena materijalna dimenzija nije jača strana.

opširnije >>

Uspješna priča mladih iz Lukavca:"Kad se mlade ruke slože, park ljepši biti može" 

Preko 300 uloženih volonterskih sati, angažman preko 20 mladih aktivista, uz pronalazak partnera za realizaciju ideje, doprinijeli su ljepšem parku ispred Doma kulture Lukavac.

Ovi mladi ljudi, su uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, kroz program Omladinske banke, društveno odgovornih preduzeća i Doma kulture Lukavac, početkom ovog mjeseca, finalizirali svoj projekata i realizovali jednu svoju ideju za ljepši Lukavac. Uredivši ovaj park, pokazali su da zajedničkim trudom, a uz malo podrške mogu napraviti ono što su zamislili, bez obzira na sve poteškoće i prepreke. Mogu samo još jednom pozdraviti aktivizam ovih mladih ljudi i njihovo nastojanje da uskladu sa mogućnostima svoju zajednicu učine boljom, kaže Emina Beganović, koordinatorica Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice.

Projekata su, pored Fondacije tuzlanske zajednice, finansijski podržali preduzeća Reweus, Cementara, Sisecam Soda i Lović, te omogučili ovim mladim ljudima da iniciranu ideju i realiziraju, ujedno promovišući vrijednosti filantropije i udruženog darivanja.

Fondacija tuzlanske zajednice sa svojim programom Omladinske banke nastoji podstaći mlade da osnažuju sebe i svoju zajednicu, a ovakav projekat upravo je usmjeren na dodatno animiranje mladih općine Lukavac. Nadamo se da će se i drugi mladi ljudi, vidjevši urađeno, motivisati i uvjeriti da su određeni pomaci u njihovoj zajednici mogući i da u skladu sa svojim mogućnostima mogu poduzeti inicijativu. Fondacija nastavlja sa svojim programom Omladinske banke i pozivamo mlade Lukavca da i oni apliciraju i realizuju slične projekte. Još jednom zahvaljuju svim kompanijma koje su prepoznale odogovoran rad Fondacije i mladih aktivista.

Mladi, i Vi možete poboljšati svoju zajednicu... Aplicirajte!!!

Ovaj članak je objavljen i na: http://www.sodalive.ba/aktuelnosti/kad-se-mlade-ruke-sloze-park-ljepsi-biti-moze/

opširnije >>

Osnaženi mladi filantropi žive naše danas i naše sutra

''Svako treba osjetiti život mladog aktiviste, volontera, a uz to znati šta znači biti učenik ili student. Omladinska banka je idealno mjesto gdje svi mladi koji žele da rade pozitivne promjene i humana djela mogu naći svoje mjesto. Svi oni koji su zbog svojih godina ili mogućnosti uskraćeni ovog osjećaja i prilike, trebaju prihvatati promjene u zajednici koje radi Fondacija tuzlanske zajednice i vjerovati da mladi zaista jesu naša svijetla sadašnjost i budućnost''. Tako danas razmišlja Mirha Krivić, studentica Tehnološkog fakulteta u Tuzli i koordinatorica Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice. Volontiranje u Fondaciji započela je kao srednjoškolka....

Kako, kada i zašto si se uključila u rad Fondacije tuzlanske zajednice ?

U rad Fondacije tuzlanske zajednice sam se uključila u maju 2012. godine, kao srednjoškolka koja je bila željna novog iskustva i znanja. U školi sam dobila informaciju o formiranju Odbora Omladinske banke Tuzla za 2012/13 godinu, i sama informacija mi je bila zanimljiva i posebna. Nekoliko dana nakon toga, otišla sam na uvodnu radionicu Odbora. Upravo ta radionica je ono što me zadržalo u našoj priči. Krenula sam tako željna novog iskustva i znanja, a onda sam upoznala voditelje i raju koja je željna baš to dijeliti sa mnom, dopustiti da zajedno odrastamo i sazrijemo.

Danas me ta emocija i mogućnosti dodatno vežu za Fondaciju.

Zašto Omladinska banka ?

Omladinska banka je odličan program Fondacije koji podržava mlade finansijski, ali direktno i indirektno utiče na mišljenja mladih i promjene u zajednici. Meni je pružila mogućnost da unapređujem svoje sposobnosti, radim s mladima, putujem, imam nove kontakte u različitim gradovima, državama i na različitim projektima. Omladinska banka nas uči da postanemo odgovorniji, ozbiljniji, fleksibilniji. To je ono što svima treba kako bi što bolje savladali probleme svakodnevnice na privatnom i poslovnom planu. 

Koliko mladi pozitivno mijenaju sebe i svoju zajednicu kroz aktivnosti OB-a ?

Učešće mladih na radionicama, razgovori sa aplikanata i učešće u donošenja odluka o dodjeli sredstava je dugotrajan proces u kojem je glavni fokus na mladima. Svaki razgovor ili trening utiče na mlade. Predrasude se ruše, tolerancija povećava, prag inteligencije podiže i tada su spremni da aktivno učestvuju i u drugim procesima koje im život nosi, da imaju svoje „JA" i svoj stav o bilo čemu.

Kako je volonterski rad u FTZ i Programu OB-a uticao na tvoje osnaživanje, promišljanja o zajednici i filantropiji ? Da li ćeš i u budućnosti darivati zajednici u skladu sa svojim mogućnostima ?

Volonterski rad u FTZ i rad na poziciji predsjednice Odbora Omladinske banke Tuzla 2012/13 je mnogo uticao na moje osnaživanje i dalje djelovanje u školi, a sada i na fakultetu. I do tada sam bila mlada djevojka koja je željela konkretne promjene u zajednici, koja je željela određen oblik moći odlučivanja. A sada, kada sam na mjestu koordinatorice, ponosno mogu reći da je ta mogućnost, koju sam imala pri odlučivanju o dodjeli sredstava, te putovanja i timski rad definitivno nešto što djeluje na mišljenje svakog pojedinca. To je ono što „klikne" u našoj glavi i tjera nas da i dalje radimo pozitivne stvari za sebe i svoje okruženje. Pokazalo se to i sada, kada je u svemu što nas je nedavno zadesilo, bilo najpotrebnije pokazati humanost, solidarnost i brigu za ljude i zajednicu.

Tvoja poruka filantropima ?

Dragi filantropi, Vi znate šta je to čovjekoljublje, Vi živite tako, Vi volite i darujete. Nastavite to raditi jer mladi žive naše danas i naše sutra.

opširnije >>

Osnaženi mladi: FILANTROP SAM I TO SE VIŠE NE MOŽE PROMIJENTI 

Kada se kao učenica srednje škole, prije 6 godina uključivala u rad Fondacije, a u okviru programa Omladinske banke nije očekivala puno. Bio je to prvi volonterski angažman Emine Beganović. Šest godina poslije, ova uspješna studentica 4-te godine Farmaceutskog fakulteta u Tuzli, razvija svoju zajednicu i aktivnija je više nego ikad. Koordinatorica je Omladinske banke, a uključena je i u ostale programe osnaživanja zajednice koje provodi Fondacija.

Kada i zašto si se uključila u rad Fondacije tuzlanske zajednice ?

U rad Fondacije sam se uključila 2008. godine kada sam na poziv poznanika došla na informativni sastanak o Omladinskoj banci. Do tada nisam bila kontinuirano uključena u aktivnosti i volonterizam, tako da se OB u tom trenutku činila kao odlična prilika za korisno korištenje slobodnog vremena.

Zašto Omladinska banka ?

Ovaj program me privukao i zadržava sve ove godine zbog pristupa i načina funkcionisanja Fondacije tuzlanske zajednice. Nigdje do sada nisam osjetila toliku posvećenost i povjerenje pruženo mladim ljudima. Fondacija, kroz svoje programe za mlade, zaista nudi odgovore i jasna usmjerenja mladima koji se u tim godinama često nalaze na raskrsnicama, gdje odlučuju kojim putem će ići i u kojem smislu će oblikovati svoju ličnost. OB se javlja kao odličan program koji uz druženje i neformalno obrazovanje nudi i dozu učenja o kulturi i vaspitanju i time utječe na izgradnju pozitivnog sistema vrijednosti kod mladih.

Koliko mladi pozitivno mijenaju sebe i svoju zajednicu kroz aktivnosti OB-a ?

Zbog koncepta OB-a, svi mladi uključeni u ovaj program zapravo kontinuirano mijenjaju sebe. To im omogućava svaki sastanak, svaka radionica, a sada već i svako neformalno druženje sa svojim prijateljima, jer kroz OB i na ta druženja počinju gledati drugim očima. Jednostavno se usađuje drugačiji sistem vrijednosti, gdje trendovi koji su drugima zanimljivi OB-ovcima postaju manje zanimljivi, ono što drugima nije „cool" (kao npr. volontiranje, ulične akcije, osnaživanje zajednice...) su članovima OB-a odlična prilika za jačanje svojih kapaciteta, osnaživanje i zabavu.

Kako je volonterski rad u FTZ i Programu OB-a uticao na tvoje osnaživanje, promišljanja o zajednici i filantropiji ? Da li ćeš i u budućnosti darivati zajednici u skladu sa svojim mogućnostima ?

FTZ mi je od samog početka mog mandata u OB-u, a kasnije i u drugim programima ukazala veliko povjerenje. Upoznala sam mnoštvo prijatelja, učestvovala na bezbroj edukacija, treninga i seminara, često imala priliku da s drugima podijelim svoja iskustva, putovala i učila od starijih i iskusnijih. Kroz učešće u programu za razvoj zajednice sam počela da doživljavam zajednicu u kojoj živim i da jednostavno budem ponosna na svoje mjesto, ljude i aktivnosti koje se ovdje nude. Moja razmišljanja o filantropiji su u skorije vrijeme iskristalisana. Smatram da su svi ljudi filantrope, samo to ne znaju, nije im blizak taj pojam. Filantropiju svi nosimo u sebi . Ja sam filantropa, a kada se jednom tako deklarišeš, to se više ne može promijeniti. Tako da je jasno da ću i u budućnosti na listi svojih karakteristika imati i tu da sam filantrop.

Tvoja poruka budućim filantropima ?

Niko nije osiromašio zato što je darivao.Hajde da udruženi mijenjamo okruženje u kojem živimo.

opširnije >>

Osnaženi mladi: VRIJEDNOSTI KOJE SE ŽIVE I NOSE ČAK I NA MORE 

Sanela Karić, studentica Ekonomskog fakulteta na Univerzitetu u Tuzli, već je u osmom razredu osnovne škole zakoračila u volonterske vode. Ova mlada aktivistica, volonterka je i koordinatorica Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice. ''I folklorašica'', kako sa ponosom i uz osmijeh ističe još jednu ljubav, kojom se aktivno bavi već duži niz godina.Sa svojih 20 godina svakodnevno nastoji animirati što veći broj mladih kako bi se društveno angažirali, osnaživali sebe i mijenjali zajednicu u kojoj žive.

Kada i zašto si se uključila u rad Fondacije tuzlanske zajednice ?

Vrlo rano sam zakoračila u volonterske vode. Bila sam 8. razred i jedina u razredu koja se na ovaj način bavila vannastavnim aktivnostima. U septembru 2008. godine postala sam članica odbora Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice, a poslije toga sam se uključila i u drugi projekat za mlade FTZ. Tada projekat, a sada već samostalna organizacija za djecu i mlade „Osmijeh za Osmijeh".Sve je nekako krenulo, kada sam od prijateljice saznala da mogu stvoriti nova prijateljstva, a ujedno proširiti svoje znanje. Vjerovatno je i sam naziv, Omladinska banka, zvučao nekako moćno i samim time privukao moju pažnju, a zatim i vrijeme koje sam izdvajala kako bi bila odgovorna članica odbora Omladinske banke FTZ.

Zašto Omladinska banka?

Na samom početku aktivizma i djelovanja u mojoj zajednici, mada tada nisam ni znala to definisati i prezentovati kao sada, bila sam nezadovoljna situacijom i položajem mladih u zajednici. Pružila mi se prilika da na neki način mogu uticati na svoj i živote drugih mladih, a kroz davanje finansijske podrške u Omladinskoj banci. Tako sam uspjela da vidim kako su to mladi djelovali u svojim zajednicama i nosili se sa svojim problemima. Kao maturantu i ranom tinejdžeru na početku je bilo nepozatih pojmova i nekih čudnih riječi, ali sam u tom periodu mog života sama više naučila i spoznala, u odnosu na mlade mog godišta. Jedna rečenica mi nikada neće izaći iz glave, ujedno opisuje vrijednost znanja, vještina i iskustva stečenih u godini dana, a istu su ponavljali koordinatori na završnim trenizima OB „Vi ste već 5 godina ispred svoje generacije".

Koliko mladi pozitivno mijenaju sebe i svoju zajednicu kroz aktivnosti OB-a?

Svakako da mijenjaju.Omladinska banka se pojavljuje, mogu to slobodno reći, kao ruka spasa kako u urbanim dijelovima tako u još većoj mjeri u ruralnim zajednicama. Dolazi jedan cijeli program podrške za mlade koji ih ohrabruje da mogu uticati na riješenje nekih njima bitnih problema. Jako je teško upotpunosti mjeriti tu vrstu promjene ali svakako da se na kraju mandata odbora prepoznaje individualna preobrazba i povećanje društvene angažiranosti, kako u zajednici, tako i kod članova/ica odbora.

Najbolji primjer jesu mladi koji nakon članstva u odboru postanu mladi lideri koji implementiraju projekte, a pri tome ujedine sve aktere u zajednici.

Kako je volonterski rad u FTZ i na programu OB-a uticao na tvoje osnaživanje, promišljanja o zajednici i filantropiji? Da li ćeš i u budućnosti darivati zajednici u skladu sa svojim mogućnostima?

Fondacije tuzlanske zajednice i programa Omladinska banke su postali moja svakodnevnica.Vrijednosti koje promovišu živim i nosim kući i na fakultet, pa i na more. Svakako da je vidljiv uticaj OB na mene jer sam od stidljive djevojčice postala koordinatorica Omladinske banke. Prirodan proces i osjećaj za ulaganje u ljude je jedinstvena vrijednost koju nosi Omladinska banka. Imam 20 godina i svakako da je moja misija u narednom periodu animirati što veći broj mladih kako bi doživjeli „aktivističku" preobazbu i sve ostale povlastice koje dolaze uz to (unaprijeđenje vještina, usvajanje novih i sl.)

Planiram uvijek darivati za stvarne vrijednosti u skladu sa mogućnostima, a u stalnoj sam potrazi za novim filantropima oko sebe.

Tvoja poruka filantropima ...

Davanje ne osiromašuje onoga ko daje, već ga uvijek čini bogatim.

opširnije >>

Lokalna grupa za razvoj zajednice Mramor:PROSTOR ZA NAS-PROSTOR ZA SPAS

Uređenje prostora Dom Marići u MZ Mramor uspješna je priča o grupi aktivista koji organizuju svoju zajednicu stvarajući partnerstva, mobilizirajući sve lokalne resurse i jačajući saradnju sa poslovnim sektorom.Grupu aktivista iz Mramora, svjesnu da zajednički mogu doprinijeti poboljšanju života u svojoj zajednici, Fondacija je motivisala na okupljanje i zajedničku akciju a onda u sklopu Programa podrške aktivnim zajednicama pomogla da sa mještanima identifikuju probleme i krenu u njihovo rješavanje.

Tako nastaje ideja za projekat ''Prostor za nas, prostor za spas''. Aktivisti apliciraju Fondaciji u okviru Fonda aktivnih zajednica i dobijaju podršku za niz aktivnosti na uređenju jedne od tri čitaonice u ovom rudarskom naselju. Donacija je obezbjeđena udruživanjem stranih donatorskih sredstava sa pojedinačnim donacijama građana (Edim Kadić, Mirnes Ajanović i Hasib Hirkić) koji su se opredijelili da rade na unapređenju uslova življenja u Mramoru i poticanju građana na samoorganizovanje. 35 aktivista Mramora je kroz 20 dobrovoljnih radnih akcija u nešto više od mjesec dana uložilo gotovo 900 volonterskih sati. Pet preduzeća i nekoliko građana Mramora su dodatno donirali materijal i robu za uređenje ovog prostora, pa su ciljevi postavljeni projektom i prevaziđeni.

Zato danas mještani Mramora ponovo imaju šansu i mogućnost da zajedno iskoriste svoje potencijale, dodatno aktiviraju svoju zajednicu i planiraju nove uspješne akcije.

KORISNICI PROJEKTA:

Danas su u Mramoru svi u prilici koristiti renovirani prostor Doma Marići, a posebno oko 400 mještana koji gravitiraju ovom prostoru i koriste ne samo unutrašnjost doma, nego i lijepo uređeni park i dječije igralište. Svi pojedinci bez obzira na pol i starosnu dob, sve neformalne grupe i svi dobronamjerni mještani za predviđene aktivnosti upotrebljavaju prostor i odgovorno se brinu o njemu. I nastavljaju planirati...

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Ne samo da su aktivisti uspjeli da realizuju ciljeve projekta nego su rezultati bolji od očekivanih. Ili kako naglašavaju u Lokalnoj grupi za razvoj: kada smo svi ujedinjeni i sa zajedničkim ciljem ništa nije neostvarivo i neočekivao. Tako sada mještani Mramora imaju uređen i renoviran prostor sa saniranim krovom, uređenim dvorište, postavljenom kapijom...

Kulturno-umjetničko društvo Mramor,u prošlosti jedno od najaktivnijih, čekalo je gotovo 20 godina na mogućnost reaktiviranja, okupljanja mladih i organizovanja novih sadražaja i sada je neformalno pokrenuto baš kao i omladinske sekcije u sklopu istog. Nešto stariji mještani već uživaju u šahovskim turnirima a po neko zaigra i domina.

Poboljšani su međuljudski odnosi u zajednici, steklo se dodatno povjerenje a već se pripremaju nove akcije. Važno je naglasiti kako se volonterskim radom te donacijama preduzeća i pojedinca vrijednost projekta povećala za više od 50 posto u odnosu na planirani. Svojim učešćem svi su još jednom dali do znanja koliko vjeruju ideji zajedničkog razvoja svoje zajednice.

opširnije >>

Lovačka sekcija Gornja Tuzla: ŽIVJETI S PRIRODOM 

U preko 50 godina postojanja članovi Lovačke sekcije Gornja Tuzla promoviraju vrijednosti ekologije i očuvanja prirode i zaštite okoliša. Od 1984 godine Lovačka kuća, izgrađena vlastitim sredstvima, dostupna je svim dobronamjernim posjetiocima i prava je oaza nataknute prirode, čistog zraka i prirodne planinske vode. Sekcija broji preko 60 aktivnih članova, više od 20 mladih i veliki broj povremenih članova.

Prije deset godina akivisti su obnovili a onda odlučili unaprijediti ponudu Lovačke kuće te je učiniti dostupnom za što veći broj posjetilaca uz promociju prirodne ljepote Tuzlanskog kantona.

Grupa aktivista ove sekcije odlučila se na projekat postavljanja solarnog panela, projekta Živjeti s prirodom, a koji je u okviru Fonda ''Volim Tuzlu'' podržala Fondacija tuzlanske zajednice.

Rješavajući problem nedostatka električne energije i poboljšavanja uslova ''Kuće'' za sve posjetice, aktivisti ove sekcije ujedno promovišu i mogućnosti obnovljive energije uporno nastavljajući sa podsječanjem na važnost očuvanja prirode.

KORISNICI PROJEKTA:                                                                                                                                  

Kao i do sad kuća nastavlja biti ''utočište'' svima koji nastoje pronaći mir i uživati u prirodnim ljepota.Sada uz unaprijeđenu kuću svi ljubitelji prirode imaju priliku dužeg boravka i još kvalitetnijeg odmora. Očekuje se preko 1500 korisnika godišnje a sigurno je da će Lovačka kuća, koja se nalazi na preko 900 metara nadmorske visine planine Majevica, pružiti priliku za ugodan boravak svim posjetiocima bez obzira na životnu dob. Aktivisti, svjesni novih mogućnosti unaprijed planiraju rekreativne šetnje, povremene izlete, niz edukacija za najmladje te organizovanje manifestacija i dodate promocije turističkih potencijala Tuzle i obnovljive energije.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Postavljenjem solarnog panela poboljšani su uslovi boravka i riješen je problem nedostatka električne energije. Zajednica se okupila oko ideje i uz

veliki broj udruženja, pojedinaca još jednom pokazala da uz malu podršku zajedno mogu napraviti puno. Već danas ekolozi, planinari, lovci i izviđači dolaze i ostaju koliko god su u mogućnosti. Mladi se uče zajedništvu i ekologiji a i nešto stariji posjetioci često svrate i uživaju. Kao dodatna vrijednost projekta izdvaja se okupljanje aktera lokalne zajednice, pozitivni komentari na ostvareno ali već sad i ponude za pomoć u nekim novim planovima.

opširnije >>

JU Naše dijete:VRATIMO RADOST I OSMIJEH U DJEČIJA DVORIŠTA 

Djeca dječijeg vrtića Bambi i dva obližnja vrtića (Zeko i Snjeguljica) nisu imali mogućnost da u sigurnom i lijepom okruženju provode vrijeme na otvorenom. Potencijal prostranog dvorišta nije se mogao iskoristi za najmlađe. Nije bio adekvatno održavan, niti je raspolago sadržajem za igru i zabavu djece.

Zaposlenici ustanove ''Naše dijete'', trideset roditelja djece iz tri vrtića i pet aktivista mjesne zajednice odlučili su to promijeniti. Postavili ciljeve, odlučili obezbijediti podsticajnu sredinu za unapređenje života djece i krenuli sa realizacijom. Obezbijedivši dio sredstava uz podršku Fondacije a u okviru fonda Volim Tuzlu projekat su realizovali a danas djeca imaju uređeno dvorište, zajednica je osnažena a planiraju se i nova unapređenja.

KORISNICI PROJEKTA:

Oko stotinu djece predškolskog i školskog uzrasta danas nasmijana provode vrijeme na otvorenom. Odgajatelji iz vrtića sada su u mogućnosti da na otvorenom realizuju svoje programe a roditelji su više nego zadovoljni kako samom akcijom, tako i boljim uslovima za svoju djecu.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Stvoreni su uslovi za smijeh i radost djece na otvorenom. Dvorište je bogatije novim sadržajima, travnatom površinom, cvijetnjakom ....

Kada kod to vremenski uslovi omogućavaju, časovi tjelesnog odgoja sada se održavaju u dvorištu. Koliko je projekta pomogao osnaživanju zajednice pokazuje veliko interesovanje i motiv roditelja, djece i svih aktivista koji su na samom otvaranju zajedno posadili cvijeće, još jednom potvrdivši koliko zajednica može učiniti uz samo malo podrške.

opširnije >>

Inicijativa mladih Grabik:MALI MOST ZA VELIKU SIGURNOST 

Obični komad željeza, širine tridesetak centimetara predstavljao je stari i dotrajali mostić koji je povezivao dva dijela naselja Grabik u Mjesnoj zajednici Gornje Živinice. Stanovnici naselja morali su obilaziti više od 1,5 kilometara samo da bi došli u drugi dio naselja, starije osobe imale su problem odlaska do ljekara, najmlađi sa odlaskom u školu a nerijetko je, uslijed neuslovnosti improvizovanog mosta, dolazilo do padova i povreda

Grupa mladih aktivista okupljenih u neformalnoj grupi ''Inicijativa mladih Grabik'' odlučila je napraviti promjenu. Nastaje ideja projekta izgradnje pješačkog mosta, Mali most za veliku sigurnost. Aktivisti koje već povezuje želja za volonterizmom i zajedničkim djelovanje za poboljšanjem života u svojoj zajednice dobijaju podršku od Fondacije tuzlanske zajednice i kroz Omladinsku banku Živinice apliciraju i dobijaju dio potrebnih sredstava.

Četrdesetak aktivista okuplja se oko ideje i svako na svoj način doprinosi realizaciji zahtjevnog projekta izgradnje sigurnog i uređenog pješačkog mosta. U nešto manje od mjesec dana uz motivisanu zajednicu projekat je uspješno realizovan. 

KORISNICI PROJEKTA:

Danas ''Mali most za veliku sigurnost'' koriste svi stanovnici naselja Grabik. Preko 180 osoba različite životne dobi sada ima sigurnu i korisnu vezu izmedju naselja, osiguran je bezbjedniji odlazak djece u školu i starih osoba ljekaru. Aktivisti inicijative, ali i sama zajednica sada su međusobno povezaniji , ne samo mostom nego i i idejom koju su zajednički uspjeli realizovati.

''Radovi koje ste izvršili na ovom mostu pomogli su u aktiviranju naše zajednice'', izjava je jednog od korisnika ali i poruka za buduće aktivnosti.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Konkretna ideja, kvalitetan plan aktivnosti , aktivizam ali i odgovornost neformalne grupe ''Inicijativa mladih Grabik'' morali su dovesti i do uspješne realizacije. Svi očekivani rezultati su ostvareni. Most je završen, naselje je povezano, infrastruktura poboljšana a slika koju šalje naselje Grabnik danas je ljepša kako stanovnicima tako i posjetiocima ovog mjesta. Projekat ne samo da je ostvario cilj nego je povezao zajednicu i motivisao aktiviste za realizaciju dodatnih aktivnosti kao što je očiščena manja deponija u blizini mosta, uljepšan prilaz mostu i poboljšan kvalitet puta.

''Mali most povezao je zajednicu''

opširnije >>

Neformalna grupa mladih Gornja Lipnica: NAŠ SAN-NAŠA AKCIJA 

Petnaest mladih aktivista iz MZ Gornja Lipnica koji stalno provode vrijeme zajedno, odlučili su zajedno riješiti i problem sa kojim su se susretali već duže vremena. Igralište na kojem se okupljaju i provode slobodno vrijeme bilo je neuslovno i nije zadovoljalo potrebe zajednice a nedostatak zaštitne ograde na igralištu često je dovodio do ometanja komšija i oštečivanja tuđe imovine. Svjesni važnosti rješavanja ovog problema i mogućnosti poboljšanja uslova života u svojoj zajednici ova neformalna grupa mladih krenula je u realizaciju projekta Naš san-naša akcija.Odlučili su da teren vrate u funkcionalno stanje i time afirmiraju mlade, poboljšaju atmosferu i osnaže zajednicu. U tome su im se pridružili mladi iz zajednice, komšije koje žive oko samog igrališta, Kuća Solidarnosti i KUD Pejo Marković. Nakon uspješne aplikacije Omladinskoj banci Tuzla i odobrenog projekta vrlo brzo i uskladu sa planiranim krenuli su u ''akciju''.

KORISNICI PROJEKTA:

Neformalna grupa mladih u realizaciji projekta dobila je podršku više od 30 aktivista a pridružili su im se i odrasli. Ne samo da su uspjeli ostvariti  prvobitno zacrtane cilje: vraćanje terena u prvobitno stanje, stvaranje ugodne atmosfere i afirmacije mladih te poboljšanje odnosa sa komšijama nego su te ciljeve i premašili. Teren su dodatno poboljšali i uredili, broj korisnika se povećao a radne akcije u kojima je učestvovao veliki broj mladih dodatno je osnažio i motivisao zajednicu. Mladi iz Gornje Lipnice okupili su se oko ideje, realizovali je a danas preko 60 korisnika novog terena stalno podsječaju zajednicu na ono što su zajedno napravili.    

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Postavljanje nove ograde, uređenje terena, bolji odnosi u zajednici i ispunjeni svi projekti ciljevi je sve ono što je ova grupa mladih i očekivala. U saradnji sa Fondacijom i Omladinskom bankom naučili su da će imati punu podršku ali da ista podrška podrazumjeva i odgovornost.Ono što posebno raduje jesu preskočeni ciljevi te danas kao rezultat u ovoj zajednici imamo i bolji teren i veći broj korisnika, bolje odnose u zajednici i posebno važnu potvrdu da se ideje u zajednici mogu zajedničkim radom ostvariti a rezultati premašiti očekivanja.

opširnije >>

Uređenje doma kulture Breške

U toku je realizacija projekta podržanog kroz posebni program podrške za uređenje i renoviranje društvenih prostora u službi građana Tuzla. Radi se o uređenju doma kulture Breške čime će se stvoriti uslove za bolji i kvalitetniji društveni život u širem području Brežaka. Aktivisti ove mjesne zajednice, najvećim dijelom članovi Udruge Društvo Breščana, su do sada popravili i zamijenili rasvjetu, uredili centralni prostor u Domu i prostoriju za suvenire tako što su napravili nove police, reparirali stare stolice i napravili stolove u redakciji zavičajnog radia.

Pripreme za pokretanje programa zavičajnog radia su gotovo završene i urađene su unutrašnje instalacije. Ono što predstoji su veliki vanjski radovi na rekonstrukciji snabdijevanja vodom, što će omogućiti da se broj korisnika ovog prostora poveća na 400 osoba mjesečno kroz različite aktivnosti.

Ovaj projekat se realizuje zahvaljujući udruženim donacijama lokalnih donatora koji su svoje priloge u iznosu od preko 1.000 KM usmjerili za unapređenje uslova življenja u svom kraju. Fondacija tuzlanske zajednice i Olof Palme Centar iz Švedske su obezbijedili dodatnih 3.000 KM za ovaj projekat, a vrijednost volonterskog rada na ovom projektu će biti i preko 5.000 KM. Lokalni donatori za ovaj projekat su članovi Kluba donatora: Franjo Martinović, Dejan Jarčević, Dragan Bojanović, Ivica Mrkonjić, Ivo Jurić, Ivo Tunjić, Katarina Pranjić, Svjetlana Nikolić, Radojka Mrkonjić i Ruža Bojanović, te firma Voker doo Gradačac.

opširnije >>

Neformalna grupa Medicinari u akciji: ŽELIMO BITI KORISNI 

„Želimo biti korisni" je projekat učenika srednje Medicinske škole koji je imao za cilj da doprinese socijalnoj inkluziji mladih osoba s posebnim potrebama i osvješćivanju javnosti o mogućnostima ovih osoba. Grupa je na simboličan način promovisala volonterizam i aktivni humantirani rad mladih u Tuzli. U oviru projekat održano je 6 radionica na kojima su izrađene čestitke od kartona, salvetnom tehnikom koji su se prodavali u školi i uličnim akcijama. Od prikupljenih sredstava kupili su igračke koje su poklonili tokom posjete djeci u Dječijem hospisu.

KORISNICI PROJEKTA:

U realizaciju projekta aktivno je bilo uključeno 15 volontera, od čega je 9 članova UG „Korak po korak" i 6 učenika Srednje medicinske škole Tuzla. Podršku je pružilo još dvadeset volontera koji su pomogli u izradi čestitki. Koristi od projekta je imalo preko 600 mladih, te je projekat uključio znatno veći broj mladih nego što je to prvobitno planirano. Korisnica UG „Korak po korak" koja je sudjelovala u projektu nije krila svoje oduševljenje zbog učešća u aktivnostima: „Ja bih voljela da nam svaki dan dolazite i da radimo s vama".

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Tokom realizacije projekta urađeno je i prodato preko 500 novogodišnjih čestitki, čija izrada je doprinijela socijalizaciji osoba sa posebnim potrebama, ali i promociji volonterizma i humanitarnog rada učenika Srednje medisincke škole. Sredstva od prodaje čestitkih donirana su dijelom za nastavak takvih aktivnosti u UG „Korak po korak", a dijelom i za nabavku 60 igračaka koje su poklonjene djeci na Pedijatrijskoj klinci UKC Tuzla.

opširnije >>

Udruga mladih Par Selo-Dubrave: NOGOMET BEZ GRANICA 

Budući da je dugogodišnjim primjerima dokazan značaj igrališta-poligon za omladinu, članovi Udruge mladih Par Selo-Dubrave odlučili su urediti igralište i riješiti problem vremenskog ograničenja nogometnih utakmica, te drugih sportskih aktivnosti na terenu. Mladi su se angažovali u prikupljanju novaca i samoj realizaciji aktivnosti, te moniliziranju građanstva. Animirani su privrednici da finansijski pomognu uređenju, kao i drugi članovi zajednice da doniraju svoje vrijeme, te se na takav način jača i pripadnost zajednici u kojoj zive. Projekat je podrazumijevao organizaciju niza aktivnosti na uređenju terena, te promociju na godisnjem turniru kako bi se ojačala saradnja između članova zajednice i zahvalili na doprinosu u uređenju sportskog terena na ovom području.

KORISNICI PROJEKTA:

Koristi od projekta prvenstveno imaju mladi mjesne zajednice Donji Pasci, Donje Dubravee, odnosno oko 300 omladinaca koristi teren koji je urađen projektom. U samoj realizaciji aktivnosti učestvovalo je 40 omladinaca, što podrazumijeva mobiliziranje i animiranje ljudi, te pripremu materijala, a u ativnostima za koje je bio neophodna stručna pomoć angažovali su majstore iz zajednice. „Ovaj projekat ima nemjerljiv značaj zs MZ Par Selo, Dubrave, Tuzlu, ali i šire, kako za omladinu tako i za svokupno građanstvo. Rasvjeta na školskom igralištu u Par Selu je dala novu dimenziju u našem kraju i svi smo ponosni na urađeno" istakli su predstavnici grupe.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Realizacijom projekta uređeno je igralište koje je bilo potpuno zapušteno i neuslovno za odvijanje sportskih aktivnosti u večernijm satima. Grupa je postavila stubove i reflektore, označila igralište i izgradili tribine za 150 posjetilaca. Implementacijom projekta omogućena je realizacija sportskih aktivnosti i animirano više mladih da se uključe u društveni život ove zajednice. Nakon radnih akcija organizovan je turnir kako bi prezentovali rezultate i povezani mlade iz ove zajednice. Intencija je da ovaj turnir pređe u tradiciju, a da se vrijeme prilagodi sa dolaskom mladih iz dijaspore.

opširnije >>

Neformalna grupa Soboslikari: DJEČIJE CARSTVO 

Neformalnu grupu čine defektolozi i članovi Razvojnog tima JU „Zavod za odgoj i obrazovanje djece i omladine sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju" Tuzla. Članovi grupe zajedno sa volonterima okrečili su i dekorisali prostorije interneta u ovoj ustanovi. Uređenjem ovih prostorija, koje su zadnji puta rađene 1999.godine, stvorena je prijatnija atmosfera za djecu sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju, a koja borave u ovoj ustanovi.

10 spavaonica i 2 velika hodnika dobili su drugačiji izgled nakon što su upotpunjeni i sa novim paravanima i namještajem kojeg su obezbijedili zahvaljujući donacijama.

KORISNICI PROJEKTA:

Na aktivnostima krečenja radili su volonteri i uposlenici zavoda, a dekorisanje zidova i stakala studenti Građevinskog fakulteta pod nadzorom dvije profesorice likovne umjetnosti iz Građevinske škole. U realizaciji projekta učestvovalo je do 50 volontera koji su saradnjom i aktivizmom napravili značajne promjene i uljepšali životni prostor za preko 40 učenika sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju. Svoje oduševljenje postignutim rezultatima nisu krili ni uposlenici Zavoda koji koriste ovaj prostor zajedno sa učenicima: "Ova akcija je jedna od vodećih akcija koja se desila u poslednjih nekoliko godina u Zavodu. Obzirom da internatske prostorije nisu okrečene 12 godina, koliki je značaj ove akcije, možete i sami procijeniti. Želimo se zahvaliti svima koji su učestvovali i dali svoj nesebičan doprinos kako bi našoj djeci, koja su pet dana sedmično odvojena od roditeljske ljubavi, bilo ugodno provoditi trenutke u prostorijama Zavoda" Damir M., direktor Zavoda.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Realizacijom projekta okrečeno je 10 spavaonica i 2 hodnika, te su zidovi i stakla u Zavodu uljepšani sa likovima iz crtanih filmova, kao i apstraktnim figurama. Prostor je čišći, ljepši i prilagođen željama učenika ove ustanove. Grupa je zahvaljujući realizaciji ovog projekta uspjela obezbijediti dodatni namještaj i zparavane od drugih donatora. Promocija rezultata projekta pomogla im je da uspostave saradnju sa drugim donatorima i da povećaju svoju vidljivost u zajednici. Ojačana je saradnja i omogućeno je volonterima iz drugih obrazovnih ustanova da budu društveno odgovorni, upoznaju sposobnosti i mogućnosti osoba sa invaliditetom, kao i da učenici Zavoda shvate da nisu usamljeni i da su prihvaćeni od zajednice.

opširnije >>

Neformalna grupa građana Gornja Obodnica: UREĐENJE IZVORIŠTA PITKE VODE "VRELO" 

Neformalna grupa građana formirana je prije dvije godine kako bi zajedno radili na rješavanju problema na području MZ Gornja Obodnica koji su su u inetersa za širu zajednicu.

Jedan od ključnih problema je snabdijevanje građana pitkom vodom koje se do sada rješavalo putem cisternih koje su dolazile nekoliko puta sedmično, a koje nisu mogle zadovoljiti osnovne potrebe koje imaju stanovnici ove zajednice.

Članovi grupe su odlučili da riješe taj primarni problem u svojoj zajednici tako što su uredili izvorište vode "Vrelo" i osigurali snabdijevanje pitkom vodom u ljetnom periodu za oko 130 domaćinstava. Ovo je samo jedan od problema sa kojima se susreću mještani ove rubne mjesne zajednice koju krasi prelijepa priroda, izvorišta pitke vode i dobri međususjedski odnosi. Resursi i potencijali ove zajednice su zasigurno i stari objekti koji govore o načinu života i historiji Gornje Obodnice.

KORISNICI PROJEKTA:

Organizovana grupa građana, njih oko 60, direktno su se uključili u rješavanje problema kako bi stvorili bolje uslove življenja i zaštitili izvorište od zagađenja. Organizovali su 10 radnih akcija, odnosno uloženo je oko 308 sati rada, kako bi očuvali čistu i pitku vodu za svakodnevno snadbijevanje stanovnika. Koristi od projekta imaju svi stanovnici ove zajednice, a to je oko 130 domaćinstava. Ovaj broj se povećava u ljetnom periodu kada bilježe veći broj vikendaša i posjetilaca obližnjih izletišta.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Realizacijom projekta stvoreni su osnovni uslovi za život u ovoj zajednici. Omogućeno je snabdijevanje pitkom vodom za stanovništvo ove zajednice i spriječeno je zagađenje izvorišta od otpadnih voda i odlaska viška vode koja pokreće klizište. Uključivanjem mještana u akciju doprinijeli su jačanju pripadnosti ovoj zajednici, jer se bilježi konstantan odlazak mladih u inostranstvo što prijeti izumiranju zajednice. Uređen je životni prostor i zaštičena prirodna bogatstva koja su neprocjenjiva u ovoj Gornjoj Obodnici.

opširnije >>