Pozitivna priča: Tuzlanski Kiseljak opet ima bazen

Mjesna zajednica Kiseljak jedna je od rijetkih zajednica koja posjeduje bazen u okviru kampa za mlade. Oni nešto stariji znaju da su resurse tog kampa prije koristili izviđači, školarci i razne grupe koje su okupljale mlade.

Njihova vesela druženja godinama je nadglasala tišina, kamp je zarastao u korov, a bazen je bio blijeda slika svoje namjene. Nagrižen zubom vremena i nemarnim odnosom, takav je vapio za boljim danima i obnovom na koju je strpljivo čekao.

Udruženje građana „Front“ je prepoznalo značaj stavljanja kampa u funkciju a za obnovu kiseljačkog bazena za pomoć se obratilo Fondaciji tuzlanske zajednice. Sa podrškom iz Fonda Volim Tuzlu,  koji potiče ulaganje u razvoj zajednice i civilnog društva, sredstvima Fondacije u iznosu od 1.940 KM i volonterskim učešćem članova i članica Fronta  kao i učešćem mještana lokalne zajednice Kiseljak, pristupilo se radovima.

Uz volonterski duh i zalaganja aktivista, učinjeno je mnogo kako bi bazen površine 200 m2 dobio izgled kakav zaslužuje. Rekonstrukcijom i farbanjem dna bazena i betonske okolice, povezivanjem bunara za punjenje i rekonstrukcijom tuševa bazen je  dobio sasvim novi izgled.  Sa malo sredstava i puno volje bazen je već ovog ljeta stavljen u funkciju i korištenje kako korisnicima kampa tako i mještanima ove lokalne zajednice.

opširnije >>

Poboljšani uslovi života tuzlanske Mjesne zajednice Mramor

Mještani Mramora, rubne Mjesne zajednice Grada Tuzla, jako su osjetili posljedice poplava iz 2014. godine. Iako su posljednjih godina imali česte probleme sa oborinskim i fekalnim vodama, situacija je postala teška sa prvim valom obilnih padavina u maju 2014. godine kada su posljedice zahvatile većinu domaćinstava, kako u individualnim, a tako i u kolektivnim stambenim jedinicama. Štete su bile ogromne, a velika oštećenja tražila su velikog saveznika u njihovom rješavanju koga su čelni ljudi Mramora pronašli u Fondaciji tuzlanske zajednice.

„Problemi koju su nas mučili više od 40 godina su prevaziđeni uz podršku Fondacije. Radili smo uz stručan nadzor građevinskog inžinjera koji nam je pronašao najoptimalnije rješenje za problem oborinskih voda. Da su lokalne vlasti, od bivše države do današnjeg uređenja, ulagali u Mramor kao što to sada radi Fondacija uz pomoć entuzijasta ovog kraja, posljedice prirodnih nepogoda ne bi bile naša svakodnevna briga“, kazao je Hasib Hirkić, predsjednik MZ Mramor.

Sa 2.700 stanovnika, odnosno 840 domaćinstava i vrlo teškom socijalnom kartom, Mramor je teško mogao sam da se izbori sa problemima koji su ga mučili. To se odražava i na učešće građana u bilo kakvim infrastrukturnim projektima jer nije lako od građana u socijalnoj potrebi tražiti novac za neki projekat ma koliko oni bili svjesni da im je on potreban.

„Voda je u zgradama i podrumskim prostorijama tekla kao rijeka nivoa većeg od 2,5 metra. To je bilo strašno. Svi mi dijelili smo istu sudbinu: i oni što žive u kući i mu u zgradi, bili imućniji ili siromašniji“, kazao je Sulejman Kišić, mještanin Mramora.

U času kada su vodene bujice počele da nose sve pred sobom, oborinske vode su prijetile da prekinu putnu komunikaciju, vodovodnu mrežu, telekomunikacijske i kanalazicaione mreže, a opasnost bi se odrazila i na željeznički saobraćaj. Posljedice potencijalnog klizišta za stambene objekte iznad oštećenog dijela puta su otklonjene postavljanjem potpornog zida i nasipanjem dijela frekventne saobraćajnice, a višedecenijski problem oborinskih voda dugoročno je riješen.

opširnije >>

Emir Čerkezović - Zlatni Tuzlak na krovu Europe

Sportski uspjeh Emira Čerkezovića mogao je biti u karateu ili fudbalu jer je te sportove prve počeo da trenira, no na nagovor okoline, koja je, u danas 197 cm visokom momku, vidjel a košarkaški potencijal, to se nije desilo. I s pravom ćemo reći na svu sreću, jer naša bi zemlja ostala uskraćena za zlatnog košarkaša kakav je Čerkezović već sada. A blistava karijera je tek pred njim.

„U košarkaškim sam vodama od 10. godine kada sam počeo da treniram u školi košarke OKK Sloboda. Moj napredak iz dana u dan me je doveo do mjesta u reprezentaciji, što je san svakoga sportiste, ma kojim sportom se on bavio. Povrede su me često sputavale da pokažem koliko mogu pružiti timu, ali je ova godina bila zaista uspješna za mene“, navodi Čerkezović koji je kao član kadetske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine osvojio prvo mjesto na Evropskom prvenstvu u Litvaniji.

Zlatni momak, sanjao je da brani boje svoje zemlje gledajući igrače popout Teletovića, Nurkića, Đedovića, a danas njegove uspjehe, kao i uspjehe cjelokupnog tima, slave svi građani naše zemlje. Svjestan je da neki novi klinci maštaju o uspjesima njegovih suigrača, a imponuju mu javni dočeci u glavnom gradu i rodnoj Tuzli koja je oduvijek slovila za grad košarke.

„Biti među najboljima i opet biti bolji od njih daje veliku želju da se uspije. Nije lako kada ste svjesni da vas protivnici ne štede i da nemate svoju publiku da vas bodri u dvorani, ali tada znate da morate biti staloženi, skoncentrisani na cilj i dati maksimum od sebe. To je bila naša formula za uspjeh i mi smo pokazali da je on moguć“, prisjeća se Emir utakmica u Litvaniji kada je psihička nadmoć bh. tima bila evidentna.

Težak i kontinuiran rad stoji iza svakog uspjeha, pa i ovog u Litvaniji kada je zlatna medalja zasjala na grudima naših košarkaša. Emir je srednjoškolac, učenik tuzlanske Srednje medicinske škole, dnevno ima dva treninga, a vikendom igra utakmice i vremena za sebe gotova da i nema.

Odricanja su velika, kao i izdaci koji prate proces oblikovanja vrhunskog sportiste. Blagovremena podrška koja se ogleda u prilagođavanju nastavnika i školskih obaveza treninzima i utakmicama nije ništa manje bitna od one finansijse. Prehrana, oprema, teretana, sala, putovanja i slično značajna su stavka u kućnom budžetu Čerkezovićevih. Roditelji nastoje da se to ne odrazi na starijeg sina, studenta medicine, ali i Emira koji svojim rezultatima donosi osmijeh na lice majke Fikrete i oca Muje.

„Moji roditelji su najveći heroji jer bez njih moj uspjeh ne bi bio ovako sjajan. Stipendista sam Vitalis fonda pri Fondaciji tuzlanske zajednice i dobro znam šta znači kada uz roditelje imate još nekoga ko vjeruje u vas dok rezultati nisu tako veliki i blistavi.  Volio bih da sportisti imaju kontinuiranu podršku i dobre uslove za treninge jer rezultati neće izostati. Razumljiva mi je trenutna zainteresovanost javnosti za mene, ali mi teško pada. Ipak, to je mala žrtva ukoliko naši uspjesi potaknu političare da sport više vrednuju i omoguće nam da dostojno predstavljamo našu zemlju u svijetu“, kaže Emir navodeći da je uspjeh cjelokupnog tima u Litvaniji baziran na zadovoljstvu i sreći koju više osjetiš kada tvoj suigrač ubaci koš nego kada to učiniš sam.

Odlike timskog igrača nedvojbeno krase Emira Čerkezovića, a njegovi rezultati nadograđuju talenat i krunišu naporan rad. Ovakog vrhunskog sportistu podržava Vitalis fond, prvi korporativni fond kojeg je osnovao Nermin Čolić, vlasnik i direktor Tvornice bezalkoholnih pića i voćnih sokova „BONY“ doo Tuzla. I ove će godine, mladi tuzlanski sportisti do 19 godina, moći da konkurišu za stipendiju i budu naš ponos, baš kao što su to predhodnih godina bili njihovi vršnjaci, Vitalis stipendisti.

opširnije >>

Intervju sa Maidom Sukanovićem

Većina uspješnih plivača svoje je prve plivačke „korake“ napravila na inicijativu roditelja koji su u tom sportu vidjeli priliku za zdrav i pravilan razvoj, dok su treneri bili ti koji su u zamasima dječijih ruku vidjeli sportski talanat koji radom treba nadograditi. Identičan početak u svojoj uspješnoj karijeri ima i Maid Sukanović, tuzlanski sportista, član Plivačkog kluba „Zmaj-Alpamm“ i reprezentativac BiH u plivanju.  Maid je državni juniorski prvak i vlasnik državnog rekorda u kraul i delfin stilu na 50 i 100 metara, a nedavno je branio boje Bosne i Hercegovine na Evropskim igrama u Baku, u Azerbejdžanu gdje je ostvario svoj najbolji rezultat.

„Plivati sam počeo sa šest, a prve medalje osvajati već sa sedam godina. Moji treneri su uočili da imam talenat te sam sve više vremena provodio na bazenu plivajući sa starijim plivačima. Na putu uspjeha bilo je i zdravstvenih prepreka, ali je ljubav prema plivanju sve to nadjačala i zahvalan sam roditeljima koji su oduvijek vjerovali u mene“, prisjeća se Maid svojih početaka.

Iako uslovi za plivačku karijeru nisu ideali, Maid je prije ličnog rekorda na Evropskim igrama postao državni juniorski prvak u disciplini 200 metara delfin, trostruki državni viceprvak u juniorskoj kategoriji u disciplinama 50 i 100 metara delfin i 100 metara mješovito, a u seniorskoj kategoriji državni viceprvak sa osvojenom srebrnom medaljom u disciplini 200 metara delfin stilom.

Kontinuiran rad dao je rezultate iako Tuzla ne posjeduje olimpijski bazen, nego se vježba u dvostruko manjem, jedinom koji grad posjeduje. Primjera radi, u Sarajevu ili Banja Luci plivači treniraju u olimpijskom bazenu što uveliko olakšava trenažni proces i postizanje boljih rezultata. Odlasci na velika takmičenja, poput posljednjeg u Azerbejdžanu, Maidu su pokazatelj koliko adekvatna infrastruktura, sistemska podrška i tim stručnjaka utiču na vrhunske plivačke rezultate.

„Zbog napornih treninga koji se odvijaju u nekoliko termina tokom dana, moje inostrane kolege imaju poseban režim školovanja prilagođen sportskim obavezama. U mom slučaju to nije tako iako u školi imam veliko razumjevanje svojih profesora“, navodi ovaj skromni osamnaestogodišnji gimnazijalac i ističe važnost podrške za izgradnju karijere svakog sportiste.

Uz to, plivači vani su okruženi ličnim maserima, psihologom, nutricionistom i cijelim timom stručnjaka o čemu domaći plivači mogu samo sanjati. Stoga ne čudi da se prekretnica u karijeri vrhunskih bh. plivača dešava oko 18. godine kada bi sistemska podrška države trebala da im omogući intenzivnije treninge. Kako toga nema, plivači se odlučuju ili za odlazak u inostranstvo ili, najčešće, na prekid karijere.

„Veliki problem je što nemam sa kim da vježbam jer su starije kolege uglavnom napustile aktivno bavljenje plivanjem, a najbliži takmičari su oko pet godina mlađi od mene što je prevelik jaz za takmičarski duh na treningu“, konstatuje Maid.

Njegove pripreme sada se odvijaju bez stalnog ličnog trenera, posebne prehrane, teretane i materijalne podrške koja bi trebala da prati reprezentativnog sportistu radi kojeg se himna BiH čuje na prestižnim takmičenjima.

„Stipendija Vitalis fonda je došla u pravi čas jer sve troškove koji se tiču takmičenja, od odlaska, kotizacije i smještaja, snosim samostalno. Danas su rijetke situacije kada pojedinac, poput Nermina Čolića, ulaže u perspektivne mlade ljude, sportiste, a nama je ta podrška jako bitna. U mom sportu sekunda zaostatka je ogromna i teško je možete sustići ukoliko ste opterećeni nekim drugim stvarima. Velika je sreća kada uz sebe imate osobe koje osim materijalne podrške daju i moralnu potporu svakom vašem cilju“, kaže Maid kome je želja u narednom periodu poboljšati svoj najbolji rezultat, ispuniti normu za jača evropska takmičenja i onda odmjeriti snage sa plivačima svjetskog kalibra.

Čuti himnu svoje zemlje i biti na pobjedničkom tronu svakako je ono za šta živi svaki sportista, a da bi se njihovi snovi ostvarili i naša očekivanja od domaćeg sporta realizovala, potrebno je biti podrška u momentima kada se sportski dijamant brusi.

Vitalis fond pri Fondaciji tuzlanske zajednice je prvi korporativni fond koji stipendira najbolje sportiste do 19 godina. Osnovao ga je Nermin Čolić, vlasnik i direktor Tvornice bezalkoholnih pića i voćnih sokova „BONY“ doo Tuzla sa ciljem da podrži mlade sportiste i motiviše i druge pojedince da ulažu u razvoj domaćeg sporta i lokalne zajednice uopšte.

opširnije >>

Od ideje do realizacije uz podršku Eko Fonda Butro

Složne ruke mladih ljudi iz Srebrenika, potaknute filantropima iz lokalne zajednice, mogu puno toga učiniti da mjesto življenja bude svima ugodnije. Dokaz tome su mladi iz Udruženja građana „Bosansko selo“ Babunovići koji su volonterizmom i ličnim zalaganjem obnovili u prošlogodišnjim poplavama uništen sportski kompleks.

Sportski kompleks koji se sastojao od prostora za mali fudbal, košarku, odbojku na pijesku i dječije igraonice uništila je vodena bujica. Prolazili su mjeseci u kojima rekreativci i najmlađi nisu imali mjesto za druženje i igru. Spas da se vrati osmijeh na lice najmlađima sa ovog područja, koji su najviše i koristili prostor igraonice, pojavila se kroz podršku iz Eko Fonda Butro˝, naveo je Emir Duranović, koordinator ovog projekta.

Očistiti mulj, ukloniti otpad kojeg je vodena stihija nanijela, prefarbati ljulje i klackalice, nabaviti nove klupe i kante za otpatke kako bi cjelokupan kompleks bio mjesto ugodnog boravka za sve bio je posao vrijednih mladjih ljudi okupljenih oko Udruženja građana „Bosansko selo“ iz Babunovića. I kada se sve uredi u pogledu infrastrukture, u hladu novih sadnica stabala uživaće brojne generacije ovog kraja jer se i o tome brinulo kada se apliciralo za sredstva iz Eko Fonda Butro.

Poput mladih iz Babunovića, omladinci iz drugih dijelova srebreničke opštine, poput Neformalne grupe „Eko raja“, Udruženja mladih Tinja i Ekološkog udruženja „Seona-Ratiš“, uredili su svoju okolinu sa sredstvima koja ih potiču da misle ekološki, djeluju lokalno i ujedno potiču građanski aktivizam.

„Svjesni smo značaja čistog okoliša, ali dosta toga radimo pogrešno i priroda nam to često vraća. Prirodu treba poštovati, a građane potaknuti da rade i žive u skladu sa njenim zakonima. To je bio motiv da u prvom krugu podržimo četiri projekta, ali isto namjeravamo i u drugom krugu gdje nam je opet akcenat na projektima iz oblasti zaštite i uređenja okoliša“, kazao je Fahir Zukić – Butro, osnivač Fonda i ujedno poznati srebrenički humanista.

Trenutno je otvoren  i drugi ovogodišnji poziv za podršku projektima iz Eko Fonda Butro. Prioritet je na čišćenju i uređenju korita potoka i slivova rijeke Tinje. Na koji način aplicirati za sredstva, pod kojim uslovima svoju ideju pretvoriti u djelo i istovremeno unaprijediti Srebrenik u pogledu ekologije, možete doznati na stranici http://www.fondacijatz.org/page/39/1275 gdje se nalaze sve informacije koje se tiču prvog privatnog fonda na području Srebrenika.

opširnije >>

Pozitivna priča tuzlanskog sportiste Mahira Kurtalića

Atletski snovi uspješno se realizuju

Mahir Kurtalić, dvadesetogodišnji atletičar iz Tuzle, iza kog stoji predan rad i brojna odricanja, uskoro bi svoje kvalitete trebao pokazati i na nastupu u Estoniji. Balkansko prvenstvo u Grčkoj za juniore na kojem je osvojio treće mjesto, proglašenje juniorskim i seniorskim prvakom u svojoj disciplini u BiH, dobri rezultati na međunarodnim i internacionalnim mitinzima, titula najuspješnijeg juniora Grada Tuzle i stipendija Vitalis Fonda pri Fondaciji tuzlanske zajednice kojom se nagrađuju sportski talenti, svakako su Mahiru razlog za optimizam kada je u pitanju ovo takmičenje.

„Rezultati su ti koji odlučuju pri dobijanju ovakvih nagrada, a kada znam kako izgleda jedan moj trening, jedan dan kao sportiste i koliko odricanja sa sobom on nosi onda sam svjestan da su i drugi to zapazili“, kaže Tuzlak Mahir Kurtalić koji će uvijek pamtiti momenat kada su mu saopštili da je osvojio svoju prvu medalju na velikom takmičenju.

„Činjenica da nisam bio favorit, a postigao sam odličan rezultat, dala mi je snagu da uvijek budem bolji nego što mislim da mogu. Prije nastupa, ali i treninga, volim se opuštati uz muziku i uz neke pozitivne misli jer se to odrazi na rezultat. Nadam se da će tako biti i na evropskom prvenstvu za mlađe seniore do 23 godine koje se ovog jula organizuje u Estoniji. Želim biti neopterećen takmičenjem, ali priželjkujem dobar rezultat jer imam cilj koji želim postići“, ističe Kurtalić.

U Mahirov uspjeh vjerovao je Halid Gazibegović, njegov prvi trener, a još više Elvis Fatić koji je od 2011. godine zaslužan za njegove uspjehe i sa kojim, ističe, ima odličan odnos. Iako se u atletici zatekao sasvim slučajno, na nagovor rođaka, sa prvim rezultatima koji su se vrlo brzo počeli nizati, početno nepovjerenje okoline i roditelja preraslo je u jaku podršku. Danas je podrška porodice Mahiru ključna karika u profesionalnoj karijeri i bez nje teško da bi mogao imati rezultate koje sad krase njegovu sportsku biografiju koju temeljito gradi.

„Trening jednog atletičara nije samo trčanje u krug, nego zahtjeva istezanje, temeljito zagrijavanje, specijalne spinterske vježbe, pa tek onda ide trenig koji se radi uz stručnu osobu. U trčanju sa preponama bitno je da je sportista brz, skočan, snažan, izdržljiv jer prelazak između dvije prepone zahtjeva puno vještina. Zato se u ovu disciplinu ne dođe „tek tako“ nego obično nakon što se atletičar okuša u raznim disciplinama“, pojašnjava Kurtalić.

Atletika je sport volje i motivacije i ako one izostanu teško se mogu ostvariti zapaženi rezultati. Imati sparing partnera je od velikog značaja jer je to „motiv na motiv“ da atletičar da maksimum od sebe. Međutim, u Mahirovom klubu AK „Sloboda-Tehnograd“ Tuzla upravo to nedostaje zbog čega je iskoristio mogućnost dvojne registracije i svoju karijeru paralelno gradi i u drugom klubu AK „Crvena zvezda“ sa trenerom Nevenom Ranićem.

„Kod njih sam kao pojačanje jer je praksa ako oni nemaju „preponaša“ da ih traže u okolini. Njihovi dobri uslovi za treninge meni su odgovarali tako da sam od decembra 2013. godine i njihov član uz obaveze da trčim neka njihova ekipa prvenstva“, navodi Kurtalić ističući da za uspjeh atletičara treba puno odricanja, poseban režim prehrane, opreme što sve prilično košta. Stoga je podrša ljudi koji imaju osjećaj za društvenu odgovornost cijenjena još više. Već dvije godine Mahirov rad pomaže Vitalis fond, osnovan sa ciljem da promoviše zdrav načina življenja kroz bavljenje sportom, a koji je osnovao vlasnik tvornice bezalkoholnih pića i voćnih sokova Bony iz Tuzle, gospodin Nermin Čolić.

„Izlasci u zadimljenim i bučnim lokalima do jutarnjih sati ne mogu rezultirati dobrim uspjehom na atletskoj stazi koja od vrhunskog sportiste zahtjeva višesatne treninge u dva navrata tokom dana. Koliko sport traži od vas toliko vam i pruža, a to je ono što usmjeri mladog čovjeka pravim životnim vrijednostima“, navodi Mahir kome je period dobrih rezultata i odlične kondicione spremnosti trenutno prioritet u odnosu na obaveze na Fakultetetu za tjelesni odgoj i obrazovanje pri Univerzitetu u Tuzli.

Formalno obrazovanje neće zanemariti, a u budućnosti se vidi kao sportski radnik koji će usavršavati mlade talentovane sportaše na njihovom putu uspjeha.

„Sve češće primjetim da pratim mlađe članove u matičnom klubu ne bi li pronašao nekoga za koga smatram da bi uz moje mentorstvo mogao postići zapažene rezultate. Ta želja da se prenese na druge ono što sam ja usvajao predhodnih godina je dokaz da ne postoji sebičnost među sportistima“, kaže Mahir koji ističe da atletika mora da se voli, trenira iz ljubavi, jer njena materijalna dimenzija nije jača strana.

opširnije >>

Uspješna priča mladih iz Lukavca:"Kad se mlade ruke slože, park ljepši biti može" 

Preko 300 uloženih volonterskih sati, angažman preko 20 mladih aktivista, uz pronalazak partnera za realizaciju ideje, doprinijeli su ljepšem parku ispred Doma kulture Lukavac.

Ovi mladi ljudi, su uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, kroz program Omladinske banke, društveno odgovornih preduzeća i Doma kulture Lukavac, početkom ovog mjeseca, finalizirali svoj projekata i realizovali jednu svoju ideju za ljepši Lukavac. Uredivši ovaj park, pokazali su da zajedničkim trudom, a uz malo podrške mogu napraviti ono što su zamislili, bez obzira na sve poteškoće i prepreke. Mogu samo još jednom pozdraviti aktivizam ovih mladih ljudi i njihovo nastojanje da uskladu sa mogućnostima svoju zajednicu učine boljom, kaže Emina Beganović, koordinatorica Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice.

Projekata su, pored Fondacije tuzlanske zajednice, finansijski podržali preduzeća Reweus, Cementara, Sisecam Soda i Lović, te omogučili ovim mladim ljudima da iniciranu ideju i realiziraju, ujedno promovišući vrijednosti filantropije i udruženog darivanja.

Fondacija tuzlanske zajednice sa svojim programom Omladinske banke nastoji podstaći mlade da osnažuju sebe i svoju zajednicu, a ovakav projekat upravo je usmjeren na dodatno animiranje mladih općine Lukavac. Nadamo se da će se i drugi mladi ljudi, vidjevši urađeno, motivisati i uvjeriti da su određeni pomaci u njihovoj zajednici mogući i da u skladu sa svojim mogućnostima mogu poduzeti inicijativu. Fondacija nastavlja sa svojim programom Omladinske banke i pozivamo mlade Lukavca da i oni apliciraju i realizuju slične projekte. Još jednom zahvaljuju svim kompanijma koje su prepoznale odogovoran rad Fondacije i mladih aktivista.

Mladi, i Vi možete poboljšati svoju zajednicu... Aplicirajte!!!

Ovaj članak je objavljen i na: http://www.sodalive.ba/aktuelnosti/kad-se-mlade-ruke-sloze-park-ljepsi-biti-moze/

opširnije >>

Osnaženi mladi filantropi žive naše danas i naše sutra

''Svako treba osjetiti život mladog aktiviste, volontera, a uz to znati šta znači biti učenik ili student. Omladinska banka je idealno mjesto gdje svi mladi koji žele da rade pozitivne promjene i humana djela mogu naći svoje mjesto. Svi oni koji su zbog svojih godina ili mogućnosti uskraćeni ovog osjećaja i prilike, trebaju prihvatati promjene u zajednici koje radi Fondacija tuzlanske zajednice i vjerovati da mladi zaista jesu naša svijetla sadašnjost i budućnost''. Tako danas razmišlja Mirha Krivić, studentica Tehnološkog fakulteta u Tuzli i koordinatorica Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice. Volontiranje u Fondaciji započela je kao srednjoškolka....

Kako, kada i zašto si se uključila u rad Fondacije tuzlanske zajednice ?

U rad Fondacije tuzlanske zajednice sam se uključila u maju 2012. godine, kao srednjoškolka koja je bila željna novog iskustva i znanja. U školi sam dobila informaciju o formiranju Odbora Omladinske banke Tuzla za 2012/13 godinu, i sama informacija mi je bila zanimljiva i posebna. Nekoliko dana nakon toga, otišla sam na uvodnu radionicu Odbora. Upravo ta radionica je ono što me zadržalo u našoj priči. Krenula sam tako željna novog iskustva i znanja, a onda sam upoznala voditelje i raju koja je željna baš to dijeliti sa mnom, dopustiti da zajedno odrastamo i sazrijemo.

Danas me ta emocija i mogućnosti dodatno vežu za Fondaciju.

Zašto Omladinska banka ?

Omladinska banka je odličan program Fondacije koji podržava mlade finansijski, ali direktno i indirektno utiče na mišljenja mladih i promjene u zajednici. Meni je pružila mogućnost da unapređujem svoje sposobnosti, radim s mladima, putujem, imam nove kontakte u različitim gradovima, državama i na različitim projektima. Omladinska banka nas uči da postanemo odgovorniji, ozbiljniji, fleksibilniji. To je ono što svima treba kako bi što bolje savladali probleme svakodnevnice na privatnom i poslovnom planu. 

Koliko mladi pozitivno mijenaju sebe i svoju zajednicu kroz aktivnosti OB-a ?

Učešće mladih na radionicama, razgovori sa aplikanata i učešće u donošenja odluka o dodjeli sredstava je dugotrajan proces u kojem je glavni fokus na mladima. Svaki razgovor ili trening utiče na mlade. Predrasude se ruše, tolerancija povećava, prag inteligencije podiže i tada su spremni da aktivno učestvuju i u drugim procesima koje im život nosi, da imaju svoje „JA" i svoj stav o bilo čemu.

Kako je volonterski rad u FTZ i Programu OB-a uticao na tvoje osnaživanje, promišljanja o zajednici i filantropiji ? Da li ćeš i u budućnosti darivati zajednici u skladu sa svojim mogućnostima ?

Volonterski rad u FTZ i rad na poziciji predsjednice Odbora Omladinske banke Tuzla 2012/13 je mnogo uticao na moje osnaživanje i dalje djelovanje u školi, a sada i na fakultetu. I do tada sam bila mlada djevojka koja je željela konkretne promjene u zajednici, koja je željela određen oblik moći odlučivanja. A sada, kada sam na mjestu koordinatorice, ponosno mogu reći da je ta mogućnost, koju sam imala pri odlučivanju o dodjeli sredstava, te putovanja i timski rad definitivno nešto što djeluje na mišljenje svakog pojedinca. To je ono što „klikne" u našoj glavi i tjera nas da i dalje radimo pozitivne stvari za sebe i svoje okruženje. Pokazalo se to i sada, kada je u svemu što nas je nedavno zadesilo, bilo najpotrebnije pokazati humanost, solidarnost i brigu za ljude i zajednicu.

Tvoja poruka filantropima ?

Dragi filantropi, Vi znate šta je to čovjekoljublje, Vi živite tako, Vi volite i darujete. Nastavite to raditi jer mladi žive naše danas i naše sutra.

opširnije >>

Osnaženi mladi: FILANTROP SAM I TO SE VIŠE NE MOŽE PROMIJENTI 

Kada se kao učenica srednje škole, prije 6 godina uključivala u rad Fondacije, a u okviru programa Omladinske banke nije očekivala puno. Bio je to prvi volonterski angažman Emine Beganović. Šest godina poslije, ova uspješna studentica 4-te godine Farmaceutskog fakulteta u Tuzli, razvija svoju zajednicu i aktivnija je više nego ikad. Koordinatorica je Omladinske banke, a uključena je i u ostale programe osnaživanja zajednice koje provodi Fondacija.

Kada i zašto si se uključila u rad Fondacije tuzlanske zajednice ?

U rad Fondacije sam se uključila 2008. godine kada sam na poziv poznanika došla na informativni sastanak o Omladinskoj banci. Do tada nisam bila kontinuirano uključena u aktivnosti i volonterizam, tako da se OB u tom trenutku činila kao odlična prilika za korisno korištenje slobodnog vremena.

Zašto Omladinska banka ?

Ovaj program me privukao i zadržava sve ove godine zbog pristupa i načina funkcionisanja Fondacije tuzlanske zajednice. Nigdje do sada nisam osjetila toliku posvećenost i povjerenje pruženo mladim ljudima. Fondacija, kroz svoje programe za mlade, zaista nudi odgovore i jasna usmjerenja mladima koji se u tim godinama često nalaze na raskrsnicama, gdje odlučuju kojim putem će ići i u kojem smislu će oblikovati svoju ličnost. OB se javlja kao odličan program koji uz druženje i neformalno obrazovanje nudi i dozu učenja o kulturi i vaspitanju i time utječe na izgradnju pozitivnog sistema vrijednosti kod mladih.

Koliko mladi pozitivno mijenaju sebe i svoju zajednicu kroz aktivnosti OB-a ?

Zbog koncepta OB-a, svi mladi uključeni u ovaj program zapravo kontinuirano mijenjaju sebe. To im omogućava svaki sastanak, svaka radionica, a sada već i svako neformalno druženje sa svojim prijateljima, jer kroz OB i na ta druženja počinju gledati drugim očima. Jednostavno se usađuje drugačiji sistem vrijednosti, gdje trendovi koji su drugima zanimljivi OB-ovcima postaju manje zanimljivi, ono što drugima nije „cool" (kao npr. volontiranje, ulične akcije, osnaživanje zajednice...) su članovima OB-a odlična prilika za jačanje svojih kapaciteta, osnaživanje i zabavu.

Kako je volonterski rad u FTZ i Programu OB-a uticao na tvoje osnaživanje, promišljanja o zajednici i filantropiji ? Da li ćeš i u budućnosti darivati zajednici u skladu sa svojim mogućnostima ?

FTZ mi je od samog početka mog mandata u OB-u, a kasnije i u drugim programima ukazala veliko povjerenje. Upoznala sam mnoštvo prijatelja, učestvovala na bezbroj edukacija, treninga i seminara, često imala priliku da s drugima podijelim svoja iskustva, putovala i učila od starijih i iskusnijih. Kroz učešće u programu za razvoj zajednice sam počela da doživljavam zajednicu u kojoj živim i da jednostavno budem ponosna na svoje mjesto, ljude i aktivnosti koje se ovdje nude. Moja razmišljanja o filantropiji su u skorije vrijeme iskristalisana. Smatram da su svi ljudi filantrope, samo to ne znaju, nije im blizak taj pojam. Filantropiju svi nosimo u sebi . Ja sam filantropa, a kada se jednom tako deklarišeš, to se više ne može promijeniti. Tako da je jasno da ću i u budućnosti na listi svojih karakteristika imati i tu da sam filantrop.

Tvoja poruka budućim filantropima ?

Niko nije osiromašio zato što je darivao.Hajde da udruženi mijenjamo okruženje u kojem živimo.

opširnije >>

Osnaženi mladi: VRIJEDNOSTI KOJE SE ŽIVE I NOSE ČAK I NA MORE 

Sanela Karić, studentica Ekonomskog fakulteta na Univerzitetu u Tuzli, već je u osmom razredu osnovne škole zakoračila u volonterske vode. Ova mlada aktivistica, volonterka je i koordinatorica Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice. ''I folklorašica'', kako sa ponosom i uz osmijeh ističe još jednu ljubav, kojom se aktivno bavi već duži niz godina.Sa svojih 20 godina svakodnevno nastoji animirati što veći broj mladih kako bi se društveno angažirali, osnaživali sebe i mijenjali zajednicu u kojoj žive.

Kada i zašto si se uključila u rad Fondacije tuzlanske zajednice ?

Vrlo rano sam zakoračila u volonterske vode. Bila sam 8. razred i jedina u razredu koja se na ovaj način bavila vannastavnim aktivnostima. U septembru 2008. godine postala sam članica odbora Omladinske banke Fondacije tuzlanske zajednice, a poslije toga sam se uključila i u drugi projekat za mlade FTZ. Tada projekat, a sada već samostalna organizacija za djecu i mlade „Osmijeh za Osmijeh".Sve je nekako krenulo, kada sam od prijateljice saznala da mogu stvoriti nova prijateljstva, a ujedno proširiti svoje znanje. Vjerovatno je i sam naziv, Omladinska banka, zvučao nekako moćno i samim time privukao moju pažnju, a zatim i vrijeme koje sam izdvajala kako bi bila odgovorna članica odbora Omladinske banke FTZ.

Zašto Omladinska banka?

Na samom početku aktivizma i djelovanja u mojoj zajednici, mada tada nisam ni znala to definisati i prezentovati kao sada, bila sam nezadovoljna situacijom i položajem mladih u zajednici. Pružila mi se prilika da na neki način mogu uticati na svoj i živote drugih mladih, a kroz davanje finansijske podrške u Omladinskoj banci. Tako sam uspjela da vidim kako su to mladi djelovali u svojim zajednicama i nosili se sa svojim problemima. Kao maturantu i ranom tinejdžeru na početku je bilo nepozatih pojmova i nekih čudnih riječi, ali sam u tom periodu mog života sama više naučila i spoznala, u odnosu na mlade mog godišta. Jedna rečenica mi nikada neće izaći iz glave, ujedno opisuje vrijednost znanja, vještina i iskustva stečenih u godini dana, a istu su ponavljali koordinatori na završnim trenizima OB „Vi ste već 5 godina ispred svoje generacije".

Koliko mladi pozitivno mijenaju sebe i svoju zajednicu kroz aktivnosti OB-a?

Svakako da mijenjaju.Omladinska banka se pojavljuje, mogu to slobodno reći, kao ruka spasa kako u urbanim dijelovima tako u još većoj mjeri u ruralnim zajednicama. Dolazi jedan cijeli program podrške za mlade koji ih ohrabruje da mogu uticati na riješenje nekih njima bitnih problema. Jako je teško upotpunosti mjeriti tu vrstu promjene ali svakako da se na kraju mandata odbora prepoznaje individualna preobrazba i povećanje društvene angažiranosti, kako u zajednici, tako i kod članova/ica odbora.

Najbolji primjer jesu mladi koji nakon članstva u odboru postanu mladi lideri koji implementiraju projekte, a pri tome ujedine sve aktere u zajednici.

Kako je volonterski rad u FTZ i na programu OB-a uticao na tvoje osnaživanje, promišljanja o zajednici i filantropiji? Da li ćeš i u budućnosti darivati zajednici u skladu sa svojim mogućnostima?

Fondacije tuzlanske zajednice i programa Omladinska banke su postali moja svakodnevnica.Vrijednosti koje promovišu živim i nosim kući i na fakultet, pa i na more. Svakako da je vidljiv uticaj OB na mene jer sam od stidljive djevojčice postala koordinatorica Omladinske banke. Prirodan proces i osjećaj za ulaganje u ljude je jedinstvena vrijednost koju nosi Omladinska banka. Imam 20 godina i svakako da je moja misija u narednom periodu animirati što veći broj mladih kako bi doživjeli „aktivističku" preobazbu i sve ostale povlastice koje dolaze uz to (unaprijeđenje vještina, usvajanje novih i sl.)

Planiram uvijek darivati za stvarne vrijednosti u skladu sa mogućnostima, a u stalnoj sam potrazi za novim filantropima oko sebe.

Tvoja poruka filantropima ...

Davanje ne osiromašuje onoga ko daje, već ga uvijek čini bogatim.

opširnije >>

Lokalna grupa za razvoj zajednice Mramor:PROSTOR ZA NAS-PROSTOR ZA SPAS

Uređenje prostora Dom Marići u MZ Mramor uspješna je priča o grupi aktivista koji organizuju svoju zajednicu stvarajući partnerstva, mobilizirajući sve lokalne resurse i jačajući saradnju sa poslovnim sektorom.Grupu aktivista iz Mramora, svjesnu da zajednički mogu doprinijeti poboljšanju života u svojoj zajednici, Fondacija je motivisala na okupljanje i zajedničku akciju a onda u sklopu Programa podrške aktivnim zajednicama pomogla da sa mještanima identifikuju probleme i krenu u njihovo rješavanje.

Tako nastaje ideja za projekat ''Prostor za nas, prostor za spas''. Aktivisti apliciraju Fondaciji u okviru Fonda aktivnih zajednica i dobijaju podršku za niz aktivnosti na uređenju jedne od tri čitaonice u ovom rudarskom naselju. Donacija je obezbjeđena udruživanjem stranih donatorskih sredstava sa pojedinačnim donacijama građana (Edim Kadić, Mirnes Ajanović i Hasib Hirkić) koji su se opredijelili da rade na unapređenju uslova življenja u Mramoru i poticanju građana na samoorganizovanje. 35 aktivista Mramora je kroz 20 dobrovoljnih radnih akcija u nešto više od mjesec dana uložilo gotovo 900 volonterskih sati. Pet preduzeća i nekoliko građana Mramora su dodatno donirali materijal i robu za uređenje ovog prostora, pa su ciljevi postavljeni projektom i prevaziđeni.

Zato danas mještani Mramora ponovo imaju šansu i mogućnost da zajedno iskoriste svoje potencijale, dodatno aktiviraju svoju zajednicu i planiraju nove uspješne akcije.

KORISNICI PROJEKTA:

Danas su u Mramoru svi u prilici koristiti renovirani prostor Doma Marići, a posebno oko 400 mještana koji gravitiraju ovom prostoru i koriste ne samo unutrašnjost doma, nego i lijepo uređeni park i dječije igralište. Svi pojedinci bez obzira na pol i starosnu dob, sve neformalne grupe i svi dobronamjerni mještani za predviđene aktivnosti upotrebljavaju prostor i odgovorno se brinu o njemu. I nastavljaju planirati...

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Ne samo da su aktivisti uspjeli da realizuju ciljeve projekta nego su rezultati bolji od očekivanih. Ili kako naglašavaju u Lokalnoj grupi za razvoj: kada smo svi ujedinjeni i sa zajedničkim ciljem ništa nije neostvarivo i neočekivao. Tako sada mještani Mramora imaju uređen i renoviran prostor sa saniranim krovom, uređenim dvorište, postavljenom kapijom...

Kulturno-umjetničko društvo Mramor,u prošlosti jedno od najaktivnijih, čekalo je gotovo 20 godina na mogućnost reaktiviranja, okupljanja mladih i organizovanja novih sadražaja i sada je neformalno pokrenuto baš kao i omladinske sekcije u sklopu istog. Nešto stariji mještani već uživaju u šahovskim turnirima a po neko zaigra i domina.

Poboljšani su međuljudski odnosi u zajednici, steklo se dodatno povjerenje a već se pripremaju nove akcije. Važno je naglasiti kako se volonterskim radom te donacijama preduzeća i pojedinca vrijednost projekta povećala za više od 50 posto u odnosu na planirani. Svojim učešćem svi su još jednom dali do znanja koliko vjeruju ideji zajedničkog razvoja svoje zajednice.

opširnije >>

Lovačka sekcija Gornja Tuzla: ŽIVJETI S PRIRODOM 

U preko 50 godina postojanja članovi Lovačke sekcije Gornja Tuzla promoviraju vrijednosti ekologije i očuvanja prirode i zaštite okoliša. Od 1984 godine Lovačka kuća, izgrađena vlastitim sredstvima, dostupna je svim dobronamjernim posjetiocima i prava je oaza nataknute prirode, čistog zraka i prirodne planinske vode. Sekcija broji preko 60 aktivnih članova, više od 20 mladih i veliki broj povremenih članova.

Prije deset godina akivisti su obnovili a onda odlučili unaprijediti ponudu Lovačke kuće te je učiniti dostupnom za što veći broj posjetilaca uz promociju prirodne ljepote Tuzlanskog kantona.

Grupa aktivista ove sekcije odlučila se na projekat postavljanja solarnog panela, projekta Živjeti s prirodom, a koji je u okviru Fonda ''Volim Tuzlu'' podržala Fondacija tuzlanske zajednice.

Rješavajući problem nedostatka električne energije i poboljšavanja uslova ''Kuće'' za sve posjetice, aktivisti ove sekcije ujedno promovišu i mogućnosti obnovljive energije uporno nastavljajući sa podsječanjem na važnost očuvanja prirode.

KORISNICI PROJEKTA:                                                                                                                                  

Kao i do sad kuća nastavlja biti ''utočište'' svima koji nastoje pronaći mir i uživati u prirodnim ljepota.Sada uz unaprijeđenu kuću svi ljubitelji prirode imaju priliku dužeg boravka i još kvalitetnijeg odmora. Očekuje se preko 1500 korisnika godišnje a sigurno je da će Lovačka kuća, koja se nalazi na preko 900 metara nadmorske visine planine Majevica, pružiti priliku za ugodan boravak svim posjetiocima bez obzira na životnu dob. Aktivisti, svjesni novih mogućnosti unaprijed planiraju rekreativne šetnje, povremene izlete, niz edukacija za najmladje te organizovanje manifestacija i dodate promocije turističkih potencijala Tuzle i obnovljive energije.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Postavljenjem solarnog panela poboljšani su uslovi boravka i riješen je problem nedostatka električne energije. Zajednica se okupila oko ideje i uz

veliki broj udruženja, pojedinaca još jednom pokazala da uz malu podršku zajedno mogu napraviti puno. Već danas ekolozi, planinari, lovci i izviđači dolaze i ostaju koliko god su u mogućnosti. Mladi se uče zajedništvu i ekologiji a i nešto stariji posjetioci često svrate i uživaju. Kao dodatna vrijednost projekta izdvaja se okupljanje aktera lokalne zajednice, pozitivni komentari na ostvareno ali već sad i ponude za pomoć u nekim novim planovima.

opširnije >>

JU Naše dijete:VRATIMO RADOST I OSMIJEH U DJEČIJA DVORIŠTA 

Djeca dječijeg vrtića Bambi i dva obližnja vrtića (Zeko i Snjeguljica) nisu imali mogućnost da u sigurnom i lijepom okruženju provode vrijeme na otvorenom. Potencijal prostranog dvorišta nije se mogao iskoristi za najmlađe. Nije bio adekvatno održavan, niti je raspolago sadržajem za igru i zabavu djece.

Zaposlenici ustanove ''Naše dijete'', trideset roditelja djece iz tri vrtića i pet aktivista mjesne zajednice odlučili su to promijeniti. Postavili ciljeve, odlučili obezbijediti podsticajnu sredinu za unapređenje života djece i krenuli sa realizacijom. Obezbijedivši dio sredstava uz podršku Fondacije a u okviru fonda Volim Tuzlu projekat su realizovali a danas djeca imaju uređeno dvorište, zajednica je osnažena a planiraju se i nova unapređenja.

KORISNICI PROJEKTA:

Oko stotinu djece predškolskog i školskog uzrasta danas nasmijana provode vrijeme na otvorenom. Odgajatelji iz vrtića sada su u mogućnosti da na otvorenom realizuju svoje programe a roditelji su više nego zadovoljni kako samom akcijom, tako i boljim uslovima za svoju djecu.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Stvoreni su uslovi za smijeh i radost djece na otvorenom. Dvorište je bogatije novim sadržajima, travnatom površinom, cvijetnjakom ....

Kada kod to vremenski uslovi omogućavaju, časovi tjelesnog odgoja sada se održavaju u dvorištu. Koliko je projekta pomogao osnaživanju zajednice pokazuje veliko interesovanje i motiv roditelja, djece i svih aktivista koji su na samom otvaranju zajedno posadili cvijeće, još jednom potvrdivši koliko zajednica može učiniti uz samo malo podrške.

opširnije >>

Inicijativa mladih Grabik:MALI MOST ZA VELIKU SIGURNOST 

Obični komad željeza, širine tridesetak centimetara predstavljao je stari i dotrajali mostić koji je povezivao dva dijela naselja Grabik u Mjesnoj zajednici Gornje Živinice. Stanovnici naselja morali su obilaziti više od 1,5 kilometara samo da bi došli u drugi dio naselja, starije osobe imale su problem odlaska do ljekara, najmlađi sa odlaskom u školu a nerijetko je, uslijed neuslovnosti improvizovanog mosta, dolazilo do padova i povreda

Grupa mladih aktivista okupljenih u neformalnoj grupi ''Inicijativa mladih Grabik'' odlučila je napraviti promjenu. Nastaje ideja projekta izgradnje pješačkog mosta, Mali most za veliku sigurnost. Aktivisti koje već povezuje želja za volonterizmom i zajedničkim djelovanje za poboljšanjem života u svojoj zajednice dobijaju podršku od Fondacije tuzlanske zajednice i kroz Omladinsku banku Živinice apliciraju i dobijaju dio potrebnih sredstava.

Četrdesetak aktivista okuplja se oko ideje i svako na svoj način doprinosi realizaciji zahtjevnog projekta izgradnje sigurnog i uređenog pješačkog mosta. U nešto manje od mjesec dana uz motivisanu zajednicu projekat je uspješno realizovan. 

KORISNICI PROJEKTA:

Danas ''Mali most za veliku sigurnost'' koriste svi stanovnici naselja Grabik. Preko 180 osoba različite životne dobi sada ima sigurnu i korisnu vezu izmedju naselja, osiguran je bezbjedniji odlazak djece u školu i starih osoba ljekaru. Aktivisti inicijative, ali i sama zajednica sada su međusobno povezaniji , ne samo mostom nego i i idejom koju su zajednički uspjeli realizovati.

''Radovi koje ste izvršili na ovom mostu pomogli su u aktiviranju naše zajednice'', izjava je jednog od korisnika ali i poruka za buduće aktivnosti.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Konkretna ideja, kvalitetan plan aktivnosti , aktivizam ali i odgovornost neformalne grupe ''Inicijativa mladih Grabik'' morali su dovesti i do uspješne realizacije. Svi očekivani rezultati su ostvareni. Most je završen, naselje je povezano, infrastruktura poboljšana a slika koju šalje naselje Grabnik danas je ljepša kako stanovnicima tako i posjetiocima ovog mjesta. Projekat ne samo da je ostvario cilj nego je povezao zajednicu i motivisao aktiviste za realizaciju dodatnih aktivnosti kao što je očiščena manja deponija u blizini mosta, uljepšan prilaz mostu i poboljšan kvalitet puta.

''Mali most povezao je zajednicu''

opširnije >>

Neformalna grupa mladih Gornja Lipnica: NAŠ SAN-NAŠA AKCIJA 

Petnaest mladih aktivista iz MZ Gornja Lipnica koji stalno provode vrijeme zajedno, odlučili su zajedno riješiti i problem sa kojim su se susretali već duže vremena. Igralište na kojem se okupljaju i provode slobodno vrijeme bilo je neuslovno i nije zadovoljalo potrebe zajednice a nedostatak zaštitne ograde na igralištu često je dovodio do ometanja komšija i oštečivanja tuđe imovine. Svjesni važnosti rješavanja ovog problema i mogućnosti poboljšanja uslova života u svojoj zajednici ova neformalna grupa mladih krenula je u realizaciju projekta Naš san-naša akcija.Odlučili su da teren vrate u funkcionalno stanje i time afirmiraju mlade, poboljšaju atmosferu i osnaže zajednicu. U tome su im se pridružili mladi iz zajednice, komšije koje žive oko samog igrališta, Kuća Solidarnosti i KUD Pejo Marković. Nakon uspješne aplikacije Omladinskoj banci Tuzla i odobrenog projekta vrlo brzo i uskladu sa planiranim krenuli su u ''akciju''.

KORISNICI PROJEKTA:

Neformalna grupa mladih u realizaciji projekta dobila je podršku više od 30 aktivista a pridružili su im se i odrasli. Ne samo da su uspjeli ostvariti  prvobitno zacrtane cilje: vraćanje terena u prvobitno stanje, stvaranje ugodne atmosfere i afirmacije mladih te poboljšanje odnosa sa komšijama nego su te ciljeve i premašili. Teren su dodatno poboljšali i uredili, broj korisnika se povećao a radne akcije u kojima je učestvovao veliki broj mladih dodatno je osnažio i motivisao zajednicu. Mladi iz Gornje Lipnice okupili su se oko ideje, realizovali je a danas preko 60 korisnika novog terena stalno podsječaju zajednicu na ono što su zajedno napravili.    

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Postavljanje nove ograde, uređenje terena, bolji odnosi u zajednici i ispunjeni svi projekti ciljevi je sve ono što je ova grupa mladih i očekivala. U saradnji sa Fondacijom i Omladinskom bankom naučili su da će imati punu podršku ali da ista podrška podrazumjeva i odgovornost.Ono što posebno raduje jesu preskočeni ciljevi te danas kao rezultat u ovoj zajednici imamo i bolji teren i veći broj korisnika, bolje odnose u zajednici i posebno važnu potvrdu da se ideje u zajednici mogu zajedničkim radom ostvariti a rezultati premašiti očekivanja.

opširnije >>

Uređenje doma kulture Breške

U toku je realizacija projekta podržanog kroz posebni program podrške za uređenje i renoviranje društvenih prostora u službi građana Tuzla. Radi se o uređenju doma kulture Breške čime će se stvoriti uslove za bolji i kvalitetniji društveni život u širem području Brežaka. Aktivisti ove mjesne zajednice, najvećim dijelom članovi Udruge Društvo Breščana, su do sada popravili i zamijenili rasvjetu, uredili centralni prostor u Domu i prostoriju za suvenire tako što su napravili nove police, reparirali stare stolice i napravili stolove u redakciji zavičajnog radia.

Pripreme za pokretanje programa zavičajnog radia su gotovo završene i urađene su unutrašnje instalacije. Ono što predstoji su veliki vanjski radovi na rekonstrukciji snabdijevanja vodom, što će omogućiti da se broj korisnika ovog prostora poveća na 400 osoba mjesečno kroz različite aktivnosti.

Ovaj projekat se realizuje zahvaljujući udruženim donacijama lokalnih donatora koji su svoje priloge u iznosu od preko 1.000 KM usmjerili za unapređenje uslova življenja u svom kraju. Fondacija tuzlanske zajednice i Olof Palme Centar iz Švedske su obezbijedili dodatnih 3.000 KM za ovaj projekat, a vrijednost volonterskog rada na ovom projektu će biti i preko 5.000 KM. Lokalni donatori za ovaj projekat su članovi Kluba donatora: Franjo Martinović, Dejan Jarčević, Dragan Bojanović, Ivica Mrkonjić, Ivo Jurić, Ivo Tunjić, Katarina Pranjić, Svjetlana Nikolić, Radojka Mrkonjić i Ruža Bojanović, te firma Voker doo Gradačac.

opširnije >>

Neformalna grupa Medicinari u akciji: ŽELIMO BITI KORISNI 

„Želimo biti korisni" je projekat učenika srednje Medicinske škole koji je imao za cilj da doprinese socijalnoj inkluziji mladih osoba s posebnim potrebama i osvješćivanju javnosti o mogućnostima ovih osoba. Grupa je na simboličan način promovisala volonterizam i aktivni humantirani rad mladih u Tuzli. U oviru projekat održano je 6 radionica na kojima su izrađene čestitke od kartona, salvetnom tehnikom koji su se prodavali u školi i uličnim akcijama. Od prikupljenih sredstava kupili su igračke koje su poklonili tokom posjete djeci u Dječijem hospisu.

KORISNICI PROJEKTA:

U realizaciju projekta aktivno je bilo uključeno 15 volontera, od čega je 9 članova UG „Korak po korak" i 6 učenika Srednje medicinske škole Tuzla. Podršku je pružilo još dvadeset volontera koji su pomogli u izradi čestitki. Koristi od projekta je imalo preko 600 mladih, te je projekat uključio znatno veći broj mladih nego što je to prvobitno planirano. Korisnica UG „Korak po korak" koja je sudjelovala u projektu nije krila svoje oduševljenje zbog učešća u aktivnostima: „Ja bih voljela da nam svaki dan dolazite i da radimo s vama".

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Tokom realizacije projekta urađeno je i prodato preko 500 novogodišnjih čestitki, čija izrada je doprinijela socijalizaciji osoba sa posebnim potrebama, ali i promociji volonterizma i humanitarnog rada učenika Srednje medisincke škole. Sredstva od prodaje čestitkih donirana su dijelom za nastavak takvih aktivnosti u UG „Korak po korak", a dijelom i za nabavku 60 igračaka koje su poklonjene djeci na Pedijatrijskoj klinci UKC Tuzla.

opširnije >>

Udruga mladih Par Selo-Dubrave: NOGOMET BEZ GRANICA 

Budući da je dugogodišnjim primjerima dokazan značaj igrališta-poligon za omladinu, članovi Udruge mladih Par Selo-Dubrave odlučili su urediti igralište i riješiti problem vremenskog ograničenja nogometnih utakmica, te drugih sportskih aktivnosti na terenu. Mladi su se angažovali u prikupljanju novaca i samoj realizaciji aktivnosti, te moniliziranju građanstva. Animirani su privrednici da finansijski pomognu uređenju, kao i drugi članovi zajednice da doniraju svoje vrijeme, te se na takav način jača i pripadnost zajednici u kojoj zive. Projekat je podrazumijevao organizaciju niza aktivnosti na uređenju terena, te promociju na godisnjem turniru kako bi se ojačala saradnja između članova zajednice i zahvalili na doprinosu u uređenju sportskog terena na ovom području.

KORISNICI PROJEKTA:

Koristi od projekta prvenstveno imaju mladi mjesne zajednice Donji Pasci, Donje Dubravee, odnosno oko 300 omladinaca koristi teren koji je urađen projektom. U samoj realizaciji aktivnosti učestvovalo je 40 omladinaca, što podrazumijeva mobiliziranje i animiranje ljudi, te pripremu materijala, a u ativnostima za koje je bio neophodna stručna pomoć angažovali su majstore iz zajednice. „Ovaj projekat ima nemjerljiv značaj zs MZ Par Selo, Dubrave, Tuzlu, ali i šire, kako za omladinu tako i za svokupno građanstvo. Rasvjeta na školskom igralištu u Par Selu je dala novu dimenziju u našem kraju i svi smo ponosni na urađeno" istakli su predstavnici grupe.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Realizacijom projekta uređeno je igralište koje je bilo potpuno zapušteno i neuslovno za odvijanje sportskih aktivnosti u večernijm satima. Grupa je postavila stubove i reflektore, označila igralište i izgradili tribine za 150 posjetilaca. Implementacijom projekta omogućena je realizacija sportskih aktivnosti i animirano više mladih da se uključe u društveni život ove zajednice. Nakon radnih akcija organizovan je turnir kako bi prezentovali rezultate i povezani mlade iz ove zajednice. Intencija je da ovaj turnir pređe u tradiciju, a da se vrijeme prilagodi sa dolaskom mladih iz dijaspore.

opširnije >>

Neformalna grupa Soboslikari: DJEČIJE CARSTVO 

Neformalnu grupu čine defektolozi i članovi Razvojnog tima JU „Zavod za odgoj i obrazovanje djece i omladine sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju" Tuzla. Članovi grupe zajedno sa volonterima okrečili su i dekorisali prostorije interneta u ovoj ustanovi. Uređenjem ovih prostorija, koje su zadnji puta rađene 1999.godine, stvorena je prijatnija atmosfera za djecu sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju, a koja borave u ovoj ustanovi.

10 spavaonica i 2 velika hodnika dobili su drugačiji izgled nakon što su upotpunjeni i sa novim paravanima i namještajem kojeg su obezbijedili zahvaljujući donacijama.

KORISNICI PROJEKTA:

Na aktivnostima krečenja radili su volonteri i uposlenici zavoda, a dekorisanje zidova i stakala studenti Građevinskog fakulteta pod nadzorom dvije profesorice likovne umjetnosti iz Građevinske škole. U realizaciji projekta učestvovalo je do 50 volontera koji su saradnjom i aktivizmom napravili značajne promjene i uljepšali životni prostor za preko 40 učenika sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju. Svoje oduševljenje postignutim rezultatima nisu krili ni uposlenici Zavoda koji koriste ovaj prostor zajedno sa učenicima: "Ova akcija je jedna od vodećih akcija koja se desila u poslednjih nekoliko godina u Zavodu. Obzirom da internatske prostorije nisu okrečene 12 godina, koliki je značaj ove akcije, možete i sami procijeniti. Želimo se zahvaliti svima koji su učestvovali i dali svoj nesebičan doprinos kako bi našoj djeci, koja su pet dana sedmično odvojena od roditeljske ljubavi, bilo ugodno provoditi trenutke u prostorijama Zavoda" Damir M., direktor Zavoda.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Realizacijom projekta okrečeno je 10 spavaonica i 2 hodnika, te su zidovi i stakla u Zavodu uljepšani sa likovima iz crtanih filmova, kao i apstraktnim figurama. Prostor je čišći, ljepši i prilagođen željama učenika ove ustanove. Grupa je zahvaljujući realizaciji ovog projekta uspjela obezbijediti dodatni namještaj i zparavane od drugih donatora. Promocija rezultata projekta pomogla im je da uspostave saradnju sa drugim donatorima i da povećaju svoju vidljivost u zajednici. Ojačana je saradnja i omogućeno je volonterima iz drugih obrazovnih ustanova da budu društveno odgovorni, upoznaju sposobnosti i mogućnosti osoba sa invaliditetom, kao i da učenici Zavoda shvate da nisu usamljeni i da su prihvaćeni od zajednice.

opširnije >>

Neformalna grupa građana Gornja Obodnica: UREĐENJE IZVORIŠTA PITKE VODE "VRELO" 

Neformalna grupa građana formirana je prije dvije godine kako bi zajedno radili na rješavanju problema na području MZ Gornja Obodnica koji su su u inetersa za širu zajednicu.

Jedan od ključnih problema je snabdijevanje građana pitkom vodom koje se do sada rješavalo putem cisternih koje su dolazile nekoliko puta sedmično, a koje nisu mogle zadovoljiti osnovne potrebe koje imaju stanovnici ove zajednice.

Članovi grupe su odlučili da riješe taj primarni problem u svojoj zajednici tako što su uredili izvorište vode "Vrelo" i osigurali snabdijevanje pitkom vodom u ljetnom periodu za oko 130 domaćinstava. Ovo je samo jedan od problema sa kojima se susreću mještani ove rubne mjesne zajednice koju krasi prelijepa priroda, izvorišta pitke vode i dobri međususjedski odnosi. Resursi i potencijali ove zajednice su zasigurno i stari objekti koji govore o načinu života i historiji Gornje Obodnice.

KORISNICI PROJEKTA:

Organizovana grupa građana, njih oko 60, direktno su se uključili u rješavanje problema kako bi stvorili bolje uslove življenja i zaštitili izvorište od zagađenja. Organizovali su 10 radnih akcija, odnosno uloženo je oko 308 sati rada, kako bi očuvali čistu i pitku vodu za svakodnevno snadbijevanje stanovnika. Koristi od projekta imaju svi stanovnici ove zajednice, a to je oko 130 domaćinstava. Ovaj broj se povećava u ljetnom periodu kada bilježe veći broj vikendaša i posjetilaca obližnjih izletišta.

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA:

Realizacijom projekta stvoreni su osnovni uslovi za život u ovoj zajednici. Omogućeno je snabdijevanje pitkom vodom za stanovništvo ove zajednice i spriječeno je zagađenje izvorišta od otpadnih voda i odlaska viška vode koja pokreće klizište. Uključivanjem mještana u akciju doprinijeli su jačanju pripadnosti ovoj zajednici, jer se bilježi konstantan odlazak mladih u inostranstvo što prijeti izumiranju zajednice. Uređen je životni prostor i zaštičena prirodna bogatstva koja su neprocjenjiva u ovoj Gornjoj Obodnici.

opširnije >>
Najnovije
Arhiva
2018
2017
2016
2015