Najbolje organizovana zajednica Simin Han

Lokalna grupa za razvoj Simin Han dobila je priznanje za najorganizovaniju zajednicu u 2019. godini. Priznanje je dodijeljeno na 13. Konferenciji aktivnih građana, koju je organizovala Mreža aktivnih zajednica uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice. Ovo priznanje Mreža i Fondacija dodjeljuju unazad 3 godine zajednicama koje na najbolji mogući način provode model organizovanja zajednice i prave uspješne rezultate u svojim lokalnim grupama.

Lokalna grupa za razvoj Simin Han djeluje 15 godina, a čine je aktivisti, predstavnici formalnih i neformalnih grupa građana, te institucija iz lokalne zajednice. Ova lokalna grupa u prošloj godini bila je primjer zajedničke saradnje i djelovanja na rješavanju problema mještana ove zajednice. Pokrenula je niz inicijativa koje su učinile Simin Han boljim mjestom življenja, tako su:  uspješno izlobirali postavljanje pješačkih prelaza i semafora na magistralnom putu, sanirali most na rijeci Jali, sanirali oborinske vode i zaštitili prilaz lokalnoj ambulanti.  Jedna od najznačajnijih inicijativa koju su pokrenuli i koja se trenutno realizira jeste renoviranje O.Š. „Simin Han“.

Projekat vrijedan 150 000 KM

Stvaranje boljih sigurnosnih i higijenskih uslova u školi nametnulo se kao osnovna potreba u ovoj zajednici.  Tako su aktivisti iz Simin Hana krenuli u rješavanje ovog problema s ciljem da zamjene dotrajalu stolariju i renoviraju školske toalete.  U vrijeme pokretanja ove inicijative, Admir Hasanbašić, sadašnji nastavnik informatike, obnašao je poziciju direktora škole i prisjeća se kako se lokalna grupa tada obratila tražeći pomoć na više strana, znajući da je to veliki izazov, ali svakako ne i nemoguć: ˝U ovu inicijtavu smo krenuli s dobrom voljom i inicijalnom podrškom Fondacije od 5000 KM. Znali smo da neće biti lako, ali imali smo plan i vjerovali u njega. Sredstvima Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK uspjeli  smo  riješiti problem stolarije, dok smo udruženim sredstvima roditelja, pojedinaca i lokalnih biznisa obezbijedili i dio sredstava za renoviranje toaleta.˝

Ovo je jedan od boljih primjera kako aktivisti Lokalne grupe za razvoj sarađuju i iniciraju promjene u zajednici. Sa ovim se slaže i sadašnji direktor škole, Senad Osmanović koji nastavlja saradnju sa aktivistima i koji ovaj projekat želi privesti kraju: „Najvažnije je da djeca dočekaju zimu u toplom i sigurnom ambijentu. Sada nam slijedi druga faza obnove toaleta, ali još mnogo toga je tu što se može i treba unaprijediti. Čast mi je biti član lokalne grupe, jer evidentno pomažu školi, ali mi je i lična satisfakcija biti učesnik u dobru, dajući i svoj lični doprinos.“

Pored ove inicijative članovi lokalne grupe su u prošloj godini realizovali i niz društvenih aktivnosti i događaja.

Imamo rafting klub, iako nemamo rijeku

Jedna od zajedničkih aktivnosti ove grupe je organiziranje memorijalne regate u sjećanje na Angelinu Hodžić, kolegicu koja je od osnivanja do prerane smrti 2015. godine bila dio našeg tima u Fondaciji. Na regatu pozivaju i ljude koji nisu mještani Simin Hana, a o tome nam više kaže Salko Fejzić: „Iako nemamo rijeku, imamo rafting klub. Angelina je rado s nama išla na rafting i veselila se susretu sa članovima ostalih aktivnih zajednica. Danas to nastavljamo raditi u sjećanje na nju, gdje pozivamo i njenu porodicu, jer smo joj beskrajno zahvalni za sve što nas je naučila za vrijeme svog rada u Fondaciji“.

Treba napomenuti da je upravo Salko na Konferenciji dobio priznanje za svoj dugoročni volonterski angažman. Salko je aktivista koji je jako puno doprinio okupljanju penzionera kroz organizaciju sekcije šaha i šahovskog turnira, ali učestvuje i na svim drugim aktivnostima.

Da svi akteri u ovoj zajednici sarađuju primjer je i Agora centar koji je mjesto okupljanja lokalne grupe. Nudeći razne vidove neformalnog obrazovanja, Agora ipak sve radi u dosluhu sa građanima, pa kada nude programe npr. ženskoj populaciji, onda finalnom produktu prethodi istraživanje – šta žene žele. Jer bit je uključiti građane, komunicirati i međusobno se uvažavati.

Maida protiv Maide

Maida Babajić kordinatorica lokalne grupe Simin Han kaže da je učešće na projektima čini sretnom i emotivno ispunjenom, te kroz smijeh dodaje: „Volim kroz šalu reći da mi je motivacija da se borim protiv Maide Mehmedović, koja vodi lokalnu grupu za razvoj Gornja Tuzla i koja je zasluženo nagrađena kao najmentorica u 2019. godini. Mislim da  to pozitivno rivalstvo zdravo okruženje za rad, ali i prilika za šalu, koju nikad ne odbijam“.

Aktivisti  iz Simin Hana trude se da odgovore na potrebe svih kategorija, kako mladih tako i starih, ali i djece, žena i svih drugih. Unutar Lokalne grupe za razvoj tokom 2019. godine aktivno su djelovali predstavnici Savjeta MZ Simin Han, UG Agora, Raft eko klub „Accent“, Aktiv žena Simin Han, Udruženje penzionera Simin Han, Udruženje ratni vojni invalidi Simin Han, OŠ Simin Han, Vijeće roditelja, Klub tinejdžera, Lovačka sekcija Simin Han, Šahovska sekcija, te pojedinci i aktivisti iz MZ Simin Han.

Ova grupa nastavlja sa svojim radom i aktivnostima. Pred njima je svakako izazov završetka realizacije renoviranja O.Š. „Simin Han“ ali, vjerujemo i mnogih drugih inicijativa.

 

opširnije >>

Obrazovanje u vrijeme korona virusa nije nemoguća misija

Za vrijeme pandemije korona virusa obrazovni sistem se našao na iskušenju, a pohađanje on-line nastave predstavljalo je veliki izazov roditeljima, nastavnicima, a posebno učenicima. Početkom pandemije, rizik od napuštanja obrazovanja je postao veći za mnoge učenike u BiH, posebno one iz ranjivih grupa, u kojima porodice nisu bile u mogućnosti osigurati tehničke uslove koji su bili potrebni za praćenje online nastave.

Mršić Anita je učenica šestog razreda OŠ Kiseljak, koja je kao i većina vršnjaka, zbog panedmije,  bila prinuđena da školske klupe zamjeni online učenjem. Kako kaže, na početku je bila tužna jer nije mogla ići u školu, družiti se sa vršnjacima i zbunjena jer se trebalo prilagoditi novom načinu rada iako niko nije bila sigurna šta to tačno znači.

Kako bi doprinijela smanjenju posljedica pandemije korona virusa u obrazovanju, Fondacija je u saradnji sa partnerima iz Pedagoške radionice aktivno radila na identifikaciji djece koja su u riziku od ranog napuštanja obrazovanja. U saradnji sa uposlenicima OŠ Kiseljak i uz pomoć romskih medijatora brzo je ostvaren uvid u stanje na terenu, te se došlo do saznanja da veliki broj učenika OŠ Kiseljak nema internet, računare, ili čak ni telefone kako bi mogli ostvariti vezu na školom i učestvovati u nastavi. Uz pomoć Freudenberg fondacije, Fondacija tuzlanske zajednice je već u aprilu nabavila i ustupila na korištenje 30 tableta.

Anita Mršić jedna je od učenica koja, prije nego što je dobila tablet na korištenje, nije bila u situaciji da prisustvuje online nastavi, te se istoj aktivno pridružila sredinom drugog polugodišta. Nakon početnih poteškoća u savladavanju pristupa paltformi, uz veliku posvećenost, ona je pored redovnih nastavnih obaveza koje su stizale u maju, u slobodnom vremenu uradila sve zadatke iz prethodnog mjeseca. Školsku godinu je završila uz pohvale nastavnika i odličnim uspjehom.

“Bilo je teško jer se ne ide u školu, gdje nastavnica može objasniti gradivo. Tablet mi je pomogao, jer bez toga sam mogla izgubiti razred, ali kad sam dobila tablet  uspjela sam sustići gradivo.  Nastavnica mi je objasnila kako da uđem u platformu i kako da je koristim. Stizala sam sve zadatke, ali sam zato duže radila.”

Uz veliki trud i marljivost, Anita i njena sestra Dženita uspješno su završile i ovu školsku godinu. Iako im je bilo zanimljivo pratiti online nastavu,  ipak se raduju povratku u školske klupe, jer kako kaže,  nastavnici ipak najbolje objasne u školi.

Kako kaže  Amela Kukuruzović, pedagogica OŠ Kiseljak, uz dodatni angažman škole i Pedagoškog tima omogućeno je da 68 djece iz 30 porodica bude uključeno u online nastavu u vrijeme pandemije, na čemu su posebno zahvalni roditelji djece koji su ovo naveli kao dobar primjer saradnje škole i lokalne zajednice. “Kao izuzetno uspješan primjer  ove saradnje  je i primjer naše učenice  Anite Mršić koja se  zahvaljujući toj donaciji maksimalo posvetila učenju i praćenju nastave kao što je to činila i u redovnoj nastavi i no na kakav način nije zaostajala u odnosu na svoje vršnjake.”, ističe Amela. 

Fondacija tuzlanske zajednice od srca čestita svim đacima na završetku prošle školske godine i želi im sretan polazak u školu.  Ova godina je drugačija od drugih, ali kako kažu naše sagovornice, i učenici i nastavnici su spremni za rad u redovnoj nastavi i željno iščekuju povratak u školske klupe.

***Pedagoška radionica je model kojeg provodi  Fondacija tuzlanske zajednice na području MZ Kiseljak, a na osnovu Sporazuma o saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke TK, u partnerstvu sa Međunarodnim udruženjem „Interaktivne otvorene škole“ Tuzla, JU OŠ Kiseljak,  JU Centar za socijalni rad Tuzla, UG Bolja budućnost, UG EURO ROM i Evanđeoskom crkvom. Projekat je finansijski podržan od strane Freudenberg fondacije i Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, SR Njemačke.

 

 

opširnije >>

Odred izviđača CROA posadio 500 sadnica bora

Jedni od mladih junaka i junakinja naše zajednice iz prošlogodišnje kampanje „Budi junak/junakinja svoje zajednice“ su i mladi iz Odreda izviđača CROA iz Živinica. Najmlađi odred izviđača u Živinicama je uz podršku donatora i Fondacije tuzlanske zajednice „stao na noge“, oformio se i obučio za izviđačke aktivnosti.

Ovi mladi ljudi su jutros pokazali da je osnivanje odreda itekako imalo smisla. Okupili su se u maglovito i neobično toplo oktobarsko jutro te uputili na poznato izletište Rudine u Gornjim Živinicama, na Konjuh planini.

Uz pomoć Šuma Tuzlanskog kantona obezbijedili su 500 mladih sadnica bora. Bor je jedna od rijetkih vrsta drveća koja uspijeva u našoj klimi na većoj nadmorskoj visini u kamenoj podlozi, kakve su Rudine. Upravo zbog toga je bor, koji i prirodno raste na Rudinama, bio savršen izbor za pošumljavanje ove lokacije. 

Pošumljavanje je danas naš najveći saveznik u borbi protiv globalnog zatopljenja jer je drveće najefikasniji način za uklanjanje stakleničkog plina CO2 iz atmosfere. Značaj sadnje još je i veći kada se posadi drveće poput bora koji se sam jako sporo širi, pogotovo na podlozi punoj kamenja.

Vedra ekipa se okupila na Rudinama odakle se dalje uputila pješke na samu lokaciju sadnje. Zajedno sa šumarima ponijeli su sadnice, alate, vodu i hranu za okrepu. Putem su ih pratili pejzaži Konjuha sa kojih se pružao pogled na Živinice. Uz šalu i razgovor u prelijepoj prirodi i atmosferi borove šume ubrzo su se začuli i udarci alata. Jedna od strmih padina na Rudinama postala je lokacija sadnje. a samu akciju sadnje pratili su i novinari RTV Živinica. 

Vrijedni CROA izviđači iskopali su rupe u koje je odmah zatim pod budnim okom šumara posađeno 500 borova iz rasadnika Šuma TK. Zaista prelijepo izletište Rudine dobilo je još jednu pošumljenu površinu, šumske životinje novi dom, a planeta Zemlja još jednog saveznika u borbi protiv globalnog zatopljenja. Odred izviđača CROA pružio je svojim članovima priliku za korisnu akciju pošumljavanja, druženje i uživanje u prirodi, što mu i jeste svrha. 

opširnije >>

Centralno grijanje za 88 učenika u Dobrnji

Područna škola u Dobrnji, prigradskoj zajednici Grada Tuzle, godinama se suočavala s problemom centralnog grijanja. Peć nedovoljne snage koja nije mogla zagrijati školu nalazila se u prostoru same škole, umjesto u pomoćnom objektu. Kotlovnica u sredini škole značila je unošenje uglja kroz prostor u kome borave djeca, prljavštinu i nezdravo okruženje.

Danas je suradnjom svih organizacija u Dobrnji, mjesne zajednice, mještana, roditelja učenika i same škole i uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, ovaj problem konačno riješen. Puštena je u rad nova kotlovnica. Nakon 50 godina stara peć je zamijenjena novom. Kotlovnica je izmještena u pomoćnu prostoriju izvan prostora u kome borave djeca i uposlenici škole. Prostorija je prilagođena za potrebe kotlovnice, izgrađen je novi dimnjak, a nova kotlovnica je spojena na već postojeći sistem centralnog grijanja škole. Uposlenici škole i učenici  dobili su dobre uslove za rad.

Ono što posebno raduje jeste da područnu školu u Dobrnji pohađa čak 88 učenika od prvog do petog razreda. Radi se o jako živoj lokalnoj zajednici. Za današnje puštanje u rad nove kotlovnice lokalni KUD „Mladi rudar“ i učenici škole pripremili su mali kulturno-umjetnički program na radost mještana i posebno roditelja mališana koji su nastupali.

Dobra suradnja mještana u samoj Dobrnji dovela je do uspješnog ostvarenja mnogih projekata. Izmještanje kotlane 15. je po redu projekt koji je Lokalna grupa za razvoj Dobrnja provela uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice i Mreže aktivnih zajednica. Svi projekti do sada su se pokazali kao uspješni te se koriste i danas na zadovoljstvo mještana. Mještani Dobrnje pokazali su kako se slogom i zajedničkim radom mogu postići zaista fantastični rezultati!

opširnije >>