14.03.22

Romsku djecu od života na ulici ponekad dijele samo male prilike

Radeći kao medijator u Udruženju žena „Bolja budućnost“ Denis Mujić je shvatio da se ljudi u romskim naseljima u Kiseljaku uglavnom ne protive tome da školuju djecu. Uprkos čestoj perepciji da Romi nisu zainteresovani za obrazovanje, kvalitativna istraživanja UNICEF-a pokazuju da većina Roma prepoznaje nizak nivo obrazovanja kao temeljni uzrok siromaštva i marginalizacije i smatraju obrazovanje važnim za svoju djecu. Međutim, Denis smastra da je izrazito loša finansisjka situacija u kojoj žive romske porodice često razlog slabom upisu romske djece u srednje škole.

„Zbog toga se ja od 2015. godine trudim djeci obezbijediti novac za kupovinu mjesečnih autobuskih karata. Unazad tri godine, obezbijeđene karte imalo je preko 25-oro djece iz Kiseljaka i upravo to je za njih bio presudni faktor u odluci da li će upisati srednju školu i nastaviti svoje obrazovanje“, objašnjava Mujić.

Sedamnaestogodišnji Suad Mujić beskrajno je zahvalan na tome što je tokom ove akademske godine imao osiguranu kartu, inače nije siguran kako bi nastavio školovanje.

„Roditelji imaju nas petero djece i stalo im je da se svi školujemo, ali jednostavno im je nemoguće obezbijediti sve ono što nama treba. Sama karta košta oko 95 KM, školska godina 22 KM, plus sve ostalo. I to samo za mene, a nas je petero. Zato se nadam da će kampanja uspjeti ove godine i da ću opet dobiti podršku, jer naredne godine krećem u treći razred srednje škole“, priča Suad i dodaje kako se nada da će po završetku škole naći posao frizera, za koji se i školuje u Tuzli.

Suadovi roditelji jednako se zalažu da djeci obezbijede osnovne uslove za život i obrazovanje, ali njemu je posebna motivacija majka: „Za razliku od tate, mama nije imala priliku da se školuje i zbog toga nam je uvijek govorila kako je to nešto najvažnije u životu, kako ćemo jedino tako moći uzeti stvar u svoje ruke jednom kad odrastemo. Imam puno prijatelja koji ne pohađaju srednju školu, reklo bi se da je grupa nas koji idemo manjina. Ja možda nisam odličan učenik, ali uvijek vodim računa o tome da u školi bude sve pod kontrolom da bih uskoro mogao diplomirati“.

Prema riječina Denisa Mujića, upravo zbog ovoga romsko društvo treba osnažiti, kako bi kad je riječ o obrazovanju svi imali jednake prilike. Neravnopravnan položaj u kojem se često nalaze djeca romske nacionalnosti, ističe Mujić, čini ih ranjivim i izloženijim stereotipima i diskriminicaji.

Prema istraživanjima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u akademskoj 2016./2017. godini srednju školu pohađalo je 160 učenika_ce romske nacionalnosti, od čega su 63 učenika_ce pohađale nastavu u Tuzlanskom kantonu. Kako bi pomogli organizacijama civilnog društva koje rade sa najugroženijim kategorijama u vrijeme pandemije Covid 19, osobama treće životne dobi, mladima i ženama, Fondacija tuzlanske zajednice dala je inicijalna sredstva za kampanju “Karta za obrazovanje”. Suad i prijatelji s kojima svakodnevno s Kiseljaka putuje u školu nadaju se da će se nedostajuća sredstva skupiti, jer za njih to doslovno znači budućnost.

Podrška je realizovana u okviru projekta “Borba protiv pandemije Covid 19 kroz filantropiju i solidarnost”, kojeg provodi Fondacija tuzlanske zajednice uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju, projekta Njemačkog Maršalovog fonda SAD i USAID-a, kao i Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona.