Za samo godinu dana prikupljeno više od 42 tone ambalažnog otpada, a 75 posto domaćinstava aktivno učestvuje u projektu primarne selekcije otpada

Porodica Đaković svakodnevno selektira otpad iz svog domaćinstva. Prije tri godine bili su jedno od 460 domaćinstava u tuzlanskom naselju Kiseljak koje je završilo edukaciju o primarnoj selekciji otpada a potom i dobilo dvije plastične kante – žutu za ambalažni otpad i crnu za miješani otpad. Vedrana Đaković, najmlađa članica domaćinstva, kaže kako nije bilo sumnje da li će biti dio projekta i uvođenja nove metode odlaganja otpada u ovoj zajednici.

„Živimo u predivnom naselju, priroda je svuda oko nas i željeli smo da učinimo koliko god možemo da tako i ostane. Sve je vrlo jednostavno. Kad smo prošli edukaciju više nije bilo dilema šta je ambalažni, a šta miješani otpad. Sad imamo osjećaj da doprinosimo zajednici i drago nam je da smo dio nečega što će dugoročno sigurno doprinijeti čistijoj okolini“, kazala nam je Vedrana.

Nepropisno odlaganje otpada jedan je od najznačajnijih ekoloških izazova s kojima se ova zajednica suočavala. Godinama su divlje deponije bile neželjeni dio kiseljačkog pejzaža, predstavljajući ozbiljnu prijetnju kako za okoliš, tako i za zdravlje stanovnika. Ove lokacije nisu samo narušavale izgled naših naselja, već su predstavljale i direktnu opasnost za podzemne vode, kvalitet zraka i plodnost zemljišta. Upravo zbog toga su aktivisti Lokalne grupe za razvoj ovaj projekat predvidjeli u akcionom planiranju razvoja zajednice, a Fondacija tuzlanske zajednice je u saradnji sa Savjetom mjesne zajednice i sa partnerima iz nevladinog sektora i javne uprave predložila uvođenje primarne selekcije otpada u ovu zajednicu.

U procesu uvođenja selekcije otpada od planiranja do realizacije su, osim Fondacije, učestvovali i Grad Tuzla, Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ i Centar za ekologiju i energiju Tuzla (CEE), kao i cijela zajednica. Komunalac je u skladu sa novom metodom odvajanja otpada promijenio režim odvoza otpada iz domaćinstava u ovoj mjesnoj zajednici, dok je CEE, zbog svoje ekspertize i iskustva na ranijim procesima uvođenja primarne selekcije otpada u drugim prigradskim naseljima u gradu, vodio edukaciju i radio provjere na terenu.

Aktivisti iz Lokalne grupe za razvoj MZ Kiseljak su animirali građane da budu dio aktivnosti, sklapali su kante, dijelili letke i lijepili plakate po zajednici. Za samo nekoliko mjeseci, gotovo 80 posto domaćinstava, koliko ih je dobilo kante, odvajalo je otpad u ovoj zajednici. Samo u 2022. godini iz žutih kanti je prikupljeno više od 42 tone ambalažnog otpada.

Džemila Agić, direktorica Centra je kazala kako je primjetna promjena odnosa građana prema otpadu i okolišu uopšte.

"Prema informacijama koje smo dobili iz Centra za dodatnu selekciju otpada, gdje se odvozi ambalažni otpad, otpada iz ovog naselja je zadovoljavajućeg kvaliteta što znači da građani dobro razvrstavaju sekundarne sirovine. Ono što nam je posebno drago jeste da smo uspjeli motivisati i one građane koji ranije nisu bili uključeni u redovan odvoz otpada ili su imali veliko dugovanje, da se dobrovoljno prijave ili da izmire svoje dugovanje kako bi bili dio ove pozitivne priče. Posjedovanje žute i sive kante u dvorištu je postao simbol pripadnosti", dodala je Agić.

Praksa je pokazala i da još uvijek ima mjesta za napredak, te su organizovane dodatne edukacije o tome kako prepoznati ambalažni i miješani otpad, ali i o kompostiranju organskog otpada, te je podijeljeno 150 kompostera za domaćinstva.

Uvođenje novog sistema sortiranja otpada, ali i kompostiranja predstavlja prekretnicu u načinu na koji ova zajednica upravlja otpadom. Ovaj sistem ne samo da omogućava efikasnije prikupljanje i sortiranje otpada, već i stvara osnovu za razvoj kulture recikliranja među građanima. Posebno je ohrabrujuće vidjeti kako su građani spremno prihvatili ovu promjenu, pokazujući da postoji svijest i želja za stvaranjem čistijeg i zdravijeg okruženja.

Ove aktivnosti su se realizovale u okviru projekta "Inkluzivni razvoj zajednice Kiseljak, za unapređenje socijalno ekonomskog aspekta života građana, posebno Roma", koji Fondacija provodi u partnerstvu i uz finansijsku podršku Freudenberg fondacije i  Njemačkog saveznog ministarstva za vanjski razvoj (BMZ).