23.12.20

Dragan Božić: Želja mi je da Kiseljaku vratimo stari sjaj

Ispred Društvenog centra Kiseljak Dragan Božić, dobitnik priznanja Mreže aktivnih zajednica za najorganizatora zajednice Kiseljak i priznanja Kiseljaku kao zajednici u kojoj su se desile najveće promjene, pozdravlja sugrađane i zastaje, sretan što je danas u centru živo. Noseći nagradu, koja je bila povod našeg razgovora, stiže s novom idejom. Predlaže nam da zajednički sa Aktivom žena i drugim lokalnim grupama osmisli i realizira stalnu postavku fotografija, gdje bi se zabilježile sve promjene koje su zajednički postigli. Tako počinje naš razgovor, na obostrano zadovoljstvo, jer okvire za fotografije već imamo pripremljene. Čekali smo da prijedlog oživljavanja naših zidova dođe od građana, a u Kiseljaku to uvijek biva tako.

„Splet okolnosti je bio takav da sam 2012. godine predložen za predsjednika Savjeta mjesne zajednice jer sam htio nešto više da uradim. Nešto van granica onoga što se radi zvanično sa institucijama, jer Kiseljak se više nije mogao prepoznati. Težnja je bila da dovedemo neku nevladinu organizaciju u zajednicu“, priča Dragan i priznaje da ni sam nije vjerovao da će se nešto značajno promijeniti, ali da je bio motiviran da sve podigne za stepenicu više ulažući svo svoje slobodno vrijeme i mobilizirajući i privatne i poslovne kontakte. I upravo tada Draganove želje, koje su ujedno odražavale ciljeve Fondacije tuzlanske zajednice, probudile su Kiseljak iz zimskog sna.

Iako je u poslijeratnom periodu sa porodicom nekoliko godina živio u Njemačkoj i imao sve preduslove da tamo zauvijek i ostane, Dragan se ipak vratio. Uslijedili su poslovni podvizi, uspjesi, razočarenja, ali u Kiseljaku je rođen i pamti bolja vremena: „I tada smo bili rubna zajednica, ali su ljudi dolazili ovdje na izlete. Imali smo dva hotela, dvije kafane, slastičarnu, pekaru, mesnicu i druge razne sadržaje. Toliko je bilo posjetilaca, da smo mi mještani za sebe Kiseljak morali sipati noću. Danju se čekalo satima. I sada se ja pitam zašto se sve to ne bi moglo opet pokrenuti i vratiti Kiseljak u normalno stanje.“

Ravnopravna uloga svih građana u zajednici

Iako predan rad u Lokalnoj grupi za razvoj iziskuje puno energije i vremena, promjene koje su se u Kiseljaku desile u periodu od 2015. godine na ovamo su ono što ga drži ustrajnim i ne da mu odustati. Kaže da se taj napredak može posmatrati u dva smjera: jedan je ljudski napredak, a drugi materijalni. Prije se aktivni građani kao članovi nevladinog sektora, insitucija, fudbalskog kluba i slično. nisu imali gdje sastati kako bi zajednički razgovarali i pokušali riješiti svoje probleme. Dodatno Kiseljak ima dosta građana romske nacionalnosti, koji su bili na margini svega. Do tada ih, tvrdi Dragan, nikad niko nije htio saslušati u savjetu mjesne zajednice, nego su bili prepušteni sami sebi.

„Zbližili smo i aktivirali ljude. Sada na sastancima imamo i po 20 predstavnika različitih udruženja,  gdje pričamo i raspravljamo o problemima. Naravno nemamo uvijek ista mišljenja, ali se ipak fino slažemo. Sada veći broj građana uviđa da su promjene moguće, posebno u zadnje 3-4 godine“, s ponosom opisuje rad svoje Lokalne grupe za razvoj.

 Izgradnju Društvenog centra od strane FTZ, Dragan vidi kao krunu zajedničkog rada, rezultat trogodišnjih planova i snova.

„Prvi projekat je bila adaptacija čitaonice u Poljani i s tom prvom finansijskom podrškom koja je došla iz FTZ, uslijedilo je okupljanje i drugih partnera koji s nama i danas na Kiseljaku rade. FTZ nam je u tom smislu bila vodilja i naše je ideje u skladu s mogućnostima filtrirala i pomagala nam da ih realiziramo“, objašnjava Dragan, ističući kako je način organizovanja lokalnih grupa za razvoj u zajednicama, pod mentorstvom Mreže aktivnih zajednica i FTZ od ključnog značaja za napredak zajednice.

Iako je uvijek i sam znao saslušati ljude, kroz rad sa FTZ mnogo je naučio. Tvrdi da su instutucije vlasti vrlo hladne i krute, te da je kroz aktivizam u nevladinom sektoru sa svojom grupom dobio toplinu, vjetar u leđa i mogućnost da kreira sebe, mjesnu zajednicu i viziju za budućnost. 

Danas većina građana u Kiseljaku želi da razgovara, da daju ideje i rade projekte. Budući da su sugrađane romske nacionalnosti po prvi put kompletno integrirali u ove procese, sve što se zajedničkim snagama izgradilo, ostalo je netaknuto i svi to čuvaju, ističe Dragan s ponosom.

Sport na vodi i autokamp

Naš sagovonik kaže da je njegova vizija više ambiciozna nego realna, ali da ako nemamo ambicija, nikad nećemo ni ostvariti svoju viziju. Zbog toga je značaj priznanja koje je kao pojedinac ali i član Lokalne grupe za razvoj u kojoj su se u protekloj godini dogodile najveće promjene, veći. Upravo to mu predstavlja dodatni podstrek da i dalje dokazuje kako građani Kiseljaka pod vodstvom lokalne grupe za razvoj mogu uspješno djelovati.

„Izgradili smo predivan društveni centar; adaptirali čitaonicu u Poljanama koja je multifuncionalna, sa fudbalskim i odbojkaškim igralištem; postavili zipline; oformili dječiji kutak, gdje se okupljaju i mladi i stari; uredili čitaonicu u Ševaru, gdje gdje kulturno umjetničko društvo održava svoje probe; realizirali dosta projekata sa školom; renovirali stadion; rekonstruisali uređeno izvorište  i time dokazali smo da možemo. Sada bismo trebali napraviti jedan iskorak jer Kiseljak ima ogroman potencijal. Ovdje govorim isključivo o društvenim dobrima, jer imamo kilometar i po svoje obale u državnom vlasništvu i izvorište mineralne vode. Želimo da dio obale jezera Modrac, koji su pojedinci uzurpirali i oduzeli nam otvoren prilaz obali, uredimo. Ovakve promjene bi značile ljudima na Kiseljaku, npr. otvaranje pekare i slastičarne, gdje mi više ne bismo morali tražiti novac od civilnog sektora ili općine, nego bismo mogli sami raditi promjene na bolje“, kaže naš sagovornik dodajući da mašta o sportu na vodi, biciklističkim stazama u šumi i auto kampu, za koji već postoje dvije prikladne parcele. I nada se da će u okviru strateškog plana razvoja u naredne 3 godine uz dobra idejna rješenja, mala ulaganja i nove donatore početi i realizaciju ovakvih projekata koji bi Kiseljak pretvorili u poželjno izletiste i vratili mu barem dio starog sjaja.

***

*U društvenom centru u Kisljaku Fondacija Tuzlanske zajednice djeluje po modelu Freudenberg fondacije – 1km2 obrazovanja. Ovaj model podrazumijeva veliki broj intervencija na malom geografskom području kako bi se postigla dugoročna promjena. Kiseljak je zajednica u kojoj živi najveći broj mještana romske nacionalnosti.

*Samo u 2019. godini FTZ je u Kiseljaku podržana 28 projekata u okviru kojih je distribuirano preko 57 000 KM. Više od 270 volontera dalo je svoj doprinos navedenim akcijama, od kojih je korist imalo više  od 2800 korisnika.